Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, u povodu lokalnih izbora u BiH, koji će se održati 2. listopada 2016., pripremio je analizu aktualnih političkih događaja. Iz analize “Lokalni izbori u BiH: Dodikov referendum - otvaranje Pandorine kutije na Balkanu?” izdvajamo najvažnije dijelove.

Referendum raspisan u Republici Srpskoj za 25. rujan 2016. želi se anulirati presuda Ustavnog suda BiH kojom je 9. siječnja kao Dan Republike Srpske proglašen neustavnim jer vrijeđa osjećaje drugih dvaju naroda u entitetu RS, Bošnjake i Hrvate, s obzirom na to da je taj datum određen voljom samo jednog naroda - Srba. Visoki predstavnik u BiH (OHR) Valentin Inzko i Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) ocijenili su raspisani referendum o Danu RS kao antidaytonsku aktivnost, koja ugrožava stabilnost i mir u Bosni i Hercegovini i regiji. Milorad Dodik pokušava prisiliti Ustavni sud BiH da poništi svoju odluku odnosno da revidira donesene presude. Radi se o pravnom nonsensu, jer presude Ustavnog suda nisu podložne reviziji, jer bi Ustavni sud BiH eventualnom revizijom zapravo ukinuo sam sebe, što i jest Dodikov cilj. Dodik u nastupima zna naglašavati da je odluke u BiH potrebno donositi konsenzusom svih triju naroda, ali je odluka o “9. januaru” donesena voljom predstavnika samo jednog naroda - Srba. Rješenje za izlazak iz postojeće krize jest da se donese odluka o Danu RS konsenzusom svih triju naroda - Srba, Bošnjaka i Hrvata. Međutim, tu je uočljivo da Dodik nema demokratski kapacitet, nego pokušava instrumentalističkim pristupom i manipuliranjem zloupotrebljavajući osjećaje Srba ostvariti svoj jedini cilj - ostanak na vlasti.

U događaje oko referenduma u RS snažno je uključena Rusija, ali i Srbija, iako su se Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić izjasnili da ne podržavaju referendum. Ali mu se i ne suprotstavljaju. Radi se o prešutnoj suglasnosti, jer je poznavateljima političkog odlučivanja jasno da se ključne odluke za Republiku Srpsku donose u Beogradu. Tako je bilo i ovaj put.

U prilog razotkrivanja uloge Rusije govori i posjet Milorada Dodika predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu 22. rujna. U međunarodnim je odnosima nezamislivo da predsjednik Rusije u posjet prima predsjednika neke regije neke strane države, osim ako se ne radi o eksponentima ruske politike u tom dijelu svijeta. U ovom slučaju Dodik je u funkciji ruskih interesa, koji su prije svega vezani uz onemogućavanje ulaska BiH u punopravno članstvo NATO-a i moguću disoluciju BiH.

Sve u svemu, referendum u Republici Srpskoj 25. rujna uvod je u nova geopolitička previranja u regiji, počevši od Makedonije i otvaranja Pandorine kutije na Balkanu s neprocjenjivim posljedicama. Očekuju se velike geopolitičke promjene u regiji i svijetu, a sam potez raspisivanja Dodikova referenduma može pokrenuti proces promjena unutrašnjeg (pre)uređenja BiH. Analitičari smatraju da u slučaju održavanja referenduma 25. rujna može doći do lančane reakcije produciranja novih referenduma u BiH i regiji. Tu lančanu reakciju neće moći izbjeći ni Srbija, kojoj će se, po svemu sudeći, ponovno dogoditi referendum Albanaca u Preševskoj dolini (Preševo, Medveđa, Bujanovac), koji će tražiti pripajanje Kosovu, jer sebe smatraju “istočnim Kosovom”, Bošnjaka u Sandžaku (iako je većina bošnjačkih lidera u funkciji Vučića), Bugara u pograničnom pojasu s Bugarskom, vlaške zajednice u istočnoj Srbiji, a u perspektivi i referendum u Vojvodini, koji neće pokrenuti manjinske zajednice. Situacija će se dodatno destabilizirati u Makedoniji, a Srbi u Crnoj Gori ohrabreni podrškom Moskve i Beograda radit će na stvaranju svoga entiteta u toj zemlji.

Brojni su primjeri koji će dovesti do destabilizacije regije producirani Dodikovim referendumom. Bilo kakva avantura Srbije s Republikom Srpskom Srbiju može stajati gubitka Vojvodine. Na to je Srbiju prije nekoliko godina upozorila i sama Rusija.

Analitičari smatraju da će raspisani referendum u RS, prema doktrini šoka, dovesti do procesa promjene unutrašnjeg (pre)uređenja u BiH. U demokraciji je nemoguće radikalno zamijeniti tok ili smjer neke zemlje bez nekog šoka, koji “dopušta” onom koji je to režirao da uredi državu po svojim načelima i svjetonazoru. U Dodikovu slučaju radi se u paradoksu, jer izaziva šok koji je u interesu drugih, a za taj “samoubilački” potez plješće mu gotovo cjelokupna njegova javnost.

Analitičari također smatraju da djelovanje stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH još uvijek daje novu kvalitetu, jer se tako pridonosi smanjivanju politizacije i provincijalizacije tako važnog tijela kao što je Ustavni sud BiH.