Most preko rijeke Drave kod Petrijevaca, kao dio Slavonike, odnosno autoceste A5 - završen je! Nakon što smo protekle tri godine intenzivno pratili različite faze nastajanja ovog velebnog zdanja, ovo je prvi put kako ga zatječemo praznog, bez radnika.

- Ima još posla u sljedećih dvadesetak dana, ali to je prije svega nanošenje antikorozivne zaštite te uređenje deponija na gradilištu - izvijestio nas je Robert Španović, glavni inženjer gradilišta.

Sada je najživlje oko mosta - krupna mehanizacija prikuplja pijesak potreban za daljnje cestarske radove, ispod mosta su izlomljeni betonski nosači, oni su sve donedavno preventivno pridržavali konstrukciju mosta. Nakon posljednjeg posjeta izvijestili smo kao je počelo zatezanje zatega - užadi koje nose konstrukciju i daju prepoznatljivu vizuru mosta. Od sredine ljeta, kada je užad bila sinkronizirano zategnuta, prestala je potreba za ovim nosačima i oni su uklonjeni.

Teško se oteti dojmu kako su Osijek i Slavonija dobili doista fascinantnu građevinu. Ranije smo izvještavali kako je 420 metara dužina rasponske konstrukcije preko Drave, odnosno zajedno s vijaduktima sa slavonske i baranjske strane most se pruža u ukupnoj dužini od 2,5 kilometara. No prvi put smo ga sada mogli doživjeti i u punom vozačkom ambijentu - most se pri brzini od 120 kilometara na sat (podsjećamo, ovo je dionica autoceste) prelazi za manje od minute i pol. Nažalost prebrzo da bismo u cijelosti uživali u slavonskom Golden Gateu.

- Ovo nije bilo obično gradilište i ovo nije običan most. Uz Krčki i Maslenički, te budući Pelješki, ovaj most je doista jedinstvena građevina - kaže nam Španović.

Iz njegovih se riječi iščitava kako su i za ovog inženjera iz Hrvatskih autocesta, koje su financirale gradnju mosta, ovo posljednji dani na ovom gradilištu. Za njega slijede novi izazovi.

Na dravskom mostu još ostaje iscrtati horizontalnu signalizaciju, no to će pričekati još neko vrijeme. Naime, poznato je kako je u ovom trenutku ovo most do kojega se ne može doći i koji ne vodi nikamo. Za sada.

S južne strane, od čvorišta Josipovac pa u smjeru prema mostu, u gradnji je dionica autoceste u dužini od 3,5 kilometara. Ona će biti završena do ljeta iduće godine. A nastavno kroz Baranju, na dionici do Belog Manastira, u prvoj fazi će se umjesto autoceste u punom profilu, graditi brza cesta, koja će u puni profil biti dograđena tek kada se za to steknu uvjeti - odgovarajući promet i financijska sredstva za gradnju. Od Belog Manastira do mađarske granice pa potom do Mohača, gdje (za sada) završava mađarski dio autoceste na koridoru 5C, radit će se u fazama. Obje države, naime, traže mogućnost financiranja gradnje tih dionica novcem iz fondova Europske unije. No to će, nažalost, prema prvim prognozama, usporiti realizaciju cijelog projekta.