Objavljeno 20. rujna, 2016.
Promjene u sustavu poreza na dohodak najviše će osjetiti građani s najvećim plaćama
Vezani članci
OMJERI PLAĆA - TKO KOLIKO ZARAĐUJE?
Promjene u sustavu poreza na dohodak, koje najavljuje tehnički ministar financija Zdravko Marić, a koje bi trebale građanima povećati raspoloživi dio dohotka, najmanje će osjetiti Slavonci i Baranjci. Logično, jer imaju najniže plaće u zemlji.
Rasterećenje plaća značajno će osjetiti zaposlene osobe s visokim plaćama. Manji porast netodohotka imat će oni s nižim plaćama, a građani koji primaju minimalac i nakon promjena poreza na dohodak i dalje će primati minimalac, jer na njega i tako ne plaćaju porez ni prirez.
Zadržati visokoobrazovane
Ministar Marić, koji bi mogao biti i potpredsjednik nove vlade predvođene HDZ-om, stranke koja je u svom gospodarskom programu obećala provedbu cjelovite porezne reforme, kazao je ovih dana kako je njezin cilj povećanje raspoloživog dohotka građana i snižavanje troškova gospodarstvu i kućanstvima. Marić je najavio rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3750 kuna, proširenje poreznih razreda, snižavanje najviše stope poreza na dohodak s 40 na 36 posto, koje će se primjenjivati na dohotke iznad 20 tisuća kuna. Ovom posljednjom mjerom, kojom će plaće značajnije porasti onima s najvišim plaćama, Marić je pojasnio kako se želi povećati dohodak visokoobrazovanih ljudi deficitarnih struka, kao što su liječnici, inženjeri i IT stručnjaci, koji u znatnom broju napuštaju Hrvatsku.
Ministar je najavio i smanjivanje opće stope poreza na dobit s 20 na 18 posto. Za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi tri milijuna kuna, porez na dobit iznosio bi 12 posto.
Namjera je buduće vlade smanjiti i stopu PDV-a za jedan postotni bod, kada se za to stvore uvjeti, odnosno uz veći rast BDP-a. Pri tome će se redefinirati, istaknuo je, dobra i usluge na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a, pa bi se mogla uvesti niža stopa na neke komunalne usluge, primjerice isporuku električne energije, čime bi se snizili troškovi kućanstvima i najugroženijim građanima. Uz ove, planira se provesti na desetke izmjena u poreznom sustavu, koje će ga učiniti prohodnijim i razumljivijim.
Ministar je kazao kako su prijedlozi zakona najvećim dijelom spremni, a plan je da sve zakonodavne aktivnosti budu gotove što prije, kako bi se s njihovom primjenom počelo od 1. siječnja 2017.
Nije socijalna mjera
Upitan za komentar najavljenih poreznih promjena, ekonomist Ljubo Jurčić kazao je kako se povećanjem neoporezivog dijela dohotka povećavaju plaće onima s niskim plaćama, što je sasvim u redu, ali i da se snižavanjem najviše stope poreza na dohodak značajnije povećavaju plaće ljudi s najvišim plaćama, za što, po njemu, nema razloga.
- To ni u kojem slučaju nije socijalna mjera, ne znam čemu služi osim što će bogati postati još bogatiji. Etički gledano, dohodak u pravilu služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba - podsjeća Jurčić.
On drži i da nema potrebe za smanjivanjem poreza na dobit poduzećima, jer se na taj način neće povećati proizvodnja i zaposlenost, nego će samo doći do preraspodjele dobiti u korist poduzetnika.
- To je pogrešna ekonomska mjera. Poduzetnik neće povećati proizvodnju zbog manjeg poreza. Povećat će je rastom isplativih narudžbi. Snižavanje poreza na dobit za male poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike na 12 posto izgleda lijepo kao mjera za olakšavanje davljeničkog stiska, ali nije rješenje. Poljoprivrednici trebaju sigurnu narudžbu, isplative otkupne cijene i sigurnu naplatu. Kada to imaju, onda nije problem pošteno platiti porez. Ovo smanjivanje poreza na dobit poljoprivrednicima, zajedno s povećanjem neoporezivog dijela plaće, izgleda mi kao “potkusurivanje” naroda, kako bi se skrenula pažnja s osnovnog pitanja - povećanja proizvodnje, zaposlenosti i povećanja dodane vrijednosti. Ni jedna od mjera koje je ministar spomenuo nije usmjerena na rješenje ovog našeg glavnog problema. Ne govori se kako će se povećati proizvodnja i zaposlenost, nego kako će se iz postojeće zaposlenosti i plaća manje uzimati. A i to je manje uzimanje kratkoročno, jer opet će država, porezni obveznici, na ovaj ili onaj način račune morati platiti. Zaključno, mjere fiskalne reforme na prvi pogled izgledaju logične, ali će proizvesti vjerojatno više štete nego koristi bez drugih mjera koje će biti isključivo usmjerene prema povećanju proizvodnje, dodane vrijednosti i zaposlenosti - naglašava Jurčić.
Igor MIKULIĆ
Izdvajanje za mirovinsko osiguranje
Prema najavi Ministarstva financija, trebao bi se mijenjati odnos izdvajanja za obvezno mirovinsko osiguranje u prvi i drugi stup, tako što bi se izdvajanje za prvi stup smanjilo za jedan postotni bod, na 14 posto, a za drugi povećalo, na šest posto. Ljubo Jurčić ističe da je drugi mirovinski stup velika pogreška koju nitko ne želi priznati. “Proizveo je makroekonomske neravnoteže i 70 milijardi kuna, odnosno 20 posto javnog duga zemlje na jednoj strani, bez pozitivnog učinka na drugoj strani. Tih pet posto izdvajanja za drugi stup treba vratiti u prvi, a dosad prikupljeni novac u drugom stupu treba ostaviti da njime upravljaju fondovi, odnosno građani na koji način žele. Mi bismo tako u proračunu imali pet milijardi kuna manje deficita i s još dvije političke mjere riješili bismo problem javnih financija”, kaže Jurčić.
UVJETI ZA SNIŽAVANJE PDV-a
Snižavanje PDV-a kada se za to steknu uvjeti s većim rastom BDP-a također je obećanje HDZ-a. Jurčić je stava kako se PDV treba sniziti, ali samo nakon povećanja domaće proizvodnje. Proizvodnja će, kaže, moći rasti provedbom jasne industrijske politike, koje sada nema. U protivnom, ističe, smanjenjem PDV-a i povećavanjem potrošnje povećat će se uvoz.
NAJAVLJENE PROMJENE
l Zaposlenik s minimalnom plaćom - bruto 3120 kuna - nema promjena nakon povećanja neoporezivog dijela dohotka.
l Zaposlenik s brutoplaćom od 5000 kuna, s olakšicom na jedno dijete, ima netoplaću oko 4000 kuna. Nakon poreznih promjena netoplaća raste na 4015 kuna.
l Zaposlenik s brutoplaćom od 9700 kuna, s olakšicom na jedno dijete, ima netoplaću 7000 kuna. Nakon poreznih izmjena netoplaća raste na 7460 kuna.
l Zaposlenik s brutoplaćom od 24.100 kuna, s olakšicom za jedno dijete, ima netoplaću 15.000 kuna. Nakon poreznih izmjena netoplaća raste na 15.900 kuna.
rokovi
PRIMJENA BI MOGLA POČETI OD 1. SIJEČNJA 2017.