Ekonomija
SVE TEŽE DO RADNE SNAGE

Ugrožena berba grožđa: Čekaju javne radove i nitko neće u sezonu
Objavljeno 20. rujna, 2016.

Voćari i vinogradari na istoku Hrvatske sve teže dolaze do sezonske radne snage, i to unatoč satnici od 15 do 20 kuna, odnosno dnevnici između 150 i 200 kuna koju nude beračima. Za to je područje karakteristično to da je mladih sve manje, a stariji bi radili, ali ne na vaučere jer gube neka od prava koja su ostvarili - branitelji i udovice branitelja opskrbnine, primatelji pomoći socijalu... Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka, kaže kako je berba jabuka, bar što se tiče područja oko Erduta, u punom jeku te da osobno nema problema s beračima, ali da ih ostali voćari i vinogradari imaju.

- Naime, osnovni problem, nedostatak sezonske radne snage, po meni, nije u tome što ljudi ne žele raditi, nego u tome što država stimulira nerad. Naime, opće je poznato da mnogi koji su na socijali, čim počnu nešto raditi, ostanu bez nje. Slično je i s braniteljima i udovicama branitelja koji u tom slučaju ostanu bez opskrbnine. Isto tako, problem je i u državnoj mjeri javnih radova jer bi svi radili kod države. Tako čekaju javne radove gdje je riječ pretežito o čišćenju sela, što je daleko od ozbiljnog posla, i neće u sezonu. Također neće raditi na vaučere da ne bi izgubili određena prava, što u drugim zemljama nije slučaj, tamo mogu raditi svi i nitko ne gubi nikakva prava. Primjerice, tako je u Italiji i Poljskoj. Prilikom posjeta jednom voćnjaku u Italiji i sami smo se uvjerili kako su u berbi sudjelovale medicinske sestre koje su u tom poslu vidjele dobru priliku da zakrpaju kućni budžet - kaže Zorić. Berbe grožđa diljem baranjskog vinogorja, koje se proteže na približno 900 hektara, u punom su jeku. U većini slučajeva, grožđe beru vlasnici vinograda, obitelj i prijatelji. Tek nekolicini većih vinogradara u pomoć priskače sezonska radna snaga. Slučaj je to s PC-om Vina Belje, čiji direktor Goran Miličević ističe kako na poslovima berbe radi 200-tinjak sezonskih zaposlenika, većinom s područja Baranje. - S obzirom na strukturu vinograda, manji dio grožđa mlađih nasada bere se strojno. Riječ je o približno 20-ak posto od ukupno 650 hektara vlastitih vinograda - kaže Miličević, naglašavajući kako se vinogradi za kvalitetna i vrhunska vina beru isključivo ručno, na čemu radi sezonska radna snaga koja u berbi grožđa na Belju sudjeluje već godinama i odlično poznaje lokacije i vinograde. Inače, ovogodišnja berba grožđa će, prema procjenama, biti iznimna što se tiče kvalitete i očekivanih prinosa. Očekuju prinos od oko 6.000.000 kilograma grožđa. - Berba je započela početkom rujna i dosad smo obrali 35 % planiranih količina - naglašava Miličević. Berbe dobro napreduju i u ostatku Baranje, a berači su se prisilno morali odmarati samo jučer, kada ih je na to natjerala kiša. Rane sorte grožđa već su u podrumima. Što se ostalih sezonskih poslova tiče, tvrtka Raboo iz Kneževih Vinograda i nadalje posredovanjem medija traži sezonsku radnu snagu. Direktor tvrtke Nikola Velicki nedavno je za Glas Slavonije izjavio kako je sezonsku radnu snagu teško naći zbog nekoliko razloga, a najveći je u zajamčenoj minimalnoj naknadi (“socijali”), jer ju sezonci u cijelosti mogu izgubiti.

Ivica GETTO/Zdenka RUPČIĆ
Odbijaju legalan posao

Ferenc Salai, koji se bavi proizvodnjom začinske paprike na približno 10 jutara površina, kaže kako mnogi odbijaju legalan posao upravo zbog gubljenja nekih prava, pa često muku muči s pronalaženjem radne snage. Po jutru mu je, naime, potrebno između 20 i 30 osoba, pa se događa da sezonsku radnu snagu skuplja po cijeloj Baranji. Mnogi se slažu s tvrdnjom kako bi država morala pronaći neki mehanizam kojim bi, na određeni način, “ignorirala” zaradu ljudi angažiranih na sezonskim poslovima koji traju manje od mjesec dana. Da primatelji zajamčene minimalne naknade gube određena prava potvrdio nam je nedavno Đimi Fuštin, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Beli Manastir.

Dunja Vukmirović

članica Uprave Erdutskih vinograda

UVELI SMO STROJNU BERBU

- Vinogradarska godina bila je prilično zahtjevna s obzirom na količinu i raspored kiše. Naša plantaža prostire se na ukupno 513 ha od čega je 490 ha u jednoj parceli. Stoga je naša strategija zaštite, preventivno tretiranje vinograda u „školskim“ rokovima u ovako zahtjevnoj godini rezultiralo i izuzetno zdravim grožđem. Sadržaj šećera i kiselina i njihov odnos optimalni su. Naša najznačajnija sorta je graševina koja je zasađena na 270 ha i za njezinu berbu u četrnaest dana optimalne zrelosti potrebno je 500 berača. Naime, kvaliteta vina prije svega ovisi o berbi u optimalnoj zrelosti. Kako je na našem području nemoguće skupiti tolik broj berača, a berba se mora obaviti kada je grožđe optimalno zrelo, uveli smo strojnu berbu. Ručno se bere grožđe za vina najviše kvalitete i za to imamo dovoljan broj radnika.

Možda ste propustili...

KRIZA U POSLOVANJU DODATNO SE PRODUBILA, U SVIM SEGMENTIMA

Njemački proizvođač baterija u problemima

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora

Najčitanije iz rubrike