Ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu američkom časopisu Bloomberg iznio je nekoliko stavova koji su vrlo loše odjeknuli u susjednoj Srbiji. Na tvrdnju novinara da je korijen nepovjerenja Zapada prema Rusiji u uvjerenju da Rusija ima ekspanzionističke planove, Putin je odgovorio povlačeći paralelu između Krima i Kosova na način koji nikako ne odgovara srbijanskom političkom establišmentu.

– Zapad ne želi priznati volju naroda na Krimu, kao što to čini u slučaju Kosova. Kad je riječ o Krimu, ne primjećuju se volja naroda koji živi na Krimu, gdje je 70 posto etničkih Rusa, a ostali govore ruski kao materinji jezik, da se pridruži Rusiji. Jednostavno ne žele to vidjeti. Na Kosovu možete uzeti u obzir volju naroda, ali ne i ovdje. Ništa se ne može činiti protiv volje naroda, ali neki od ruskih partnera izgleda da to ne razumiju – rekao je Putin.

Geopolitički analitičar Igor Tabak misli da je to samo argument koji se izvlači prema potrebi.

“Činjenica je da se Ruska federacija već duže vrijeme jako različito ponaša u takvim situacijama. Nije samo pitanje Kosova, u pitanju su najmanje dvije enklave u Gruziji, Južna Osetija i Abhazija. U Moldovi još nije riješeno pitaje Transnistrije. U krajnjoj liniji imali smo dva čečenska rata po pitanju odcjepljenja pa nije nikom palo na pamet pustiti ih da ode. Ruska federacija ponaša se jako pragmatično, te presedan na koji se pozivaju po pitanju Krima spominju kada im to odgovora”, kaže Tabak.

- Ali ima primjera i za suprotno, gdje im ne pada napamet pričati išta slično. Već 20 godna igraju toplo-hladno i koriste argumente kako im odgovoraju - kaže Igor Tabak za Glas Slavonije. Njegovo mišljenje da će eventualno “omekšavanje” ruske politike u UN-u prema odcjepljenju Kosova biti čista procjena koliko im to u određenom trenutku odgovora. “Realno gledano Ruska federacija s Kosovom ništa ne gubi i ništa ne dobija. Kosovo je jako blisko SAD-u i ondje je i dalje jedina američka baza na ovim prostorima. Jasno je da u Beogradu gledaju na to jako pozitivno. To je za Rusiju jedna nezahtjevna karta koja im s jedne strane može olakšati poziciju što se tiče Krima, a s druge strane pogoršati odnose s Beogradom. Ali čini mi se da tu ne treba očekivati neku veliku promjenu, jer priznavanjem Kosova ne bi dobili ništa. Da je u pitanju samostalni problem, vrlo lako bi se riješilo. Pitanje Krima nije samostalno, odmah u idućem koraku dolazi se do pitanja Luhanska i Cijelog Dombasa, dvije samoproglašene republike koje su jednako 'klimave' kao i Krim”, smatra Tabak.

Žarko Korać, zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije, svojevremeno zamjenik premijera u vladi Zorana Đinđića i istaknuti predstavnik demokratskih snaga u Srbiji kaže kako je to tema koja je mnogo obrađivana na najrazličitije načine, ali u sukobu su dva osnovna principa - jedan je pravo države da očuva teritorijalni integritet, a drugi je pravo naroda na samoopredjeljenje.

“Ne postoji neko univerzalno načelo prema kojem bi se to riješilo. Mogu navesti dva europska primjera. Škotska je imala referendum koji nije prošao, ali Engleska je to dopustila. S druge strane Španjolska uporno odbija referendum u Kataloniji i ustavni sud je tamo to zabranio. Imate dva različita primjera u dvije demokratske zemlje”, kaže Korać, koji bi Putinu postavio jedno sasvim drugačije pitanje: “Nemam ništa protiv što on misli da Krim ima pravo na samoopredjeljenje, međutim, da li bi on to dopustio i u Čečeniji koja je dio Ruske federacije? Obično političari biraju ono što im najviše odgovora. Tako da je ovo dosta licemerno”, kaže Žarko Korać.

On ipak smatra da izjave Vladimira Putina neće zahladiti odnose Moskve i Beograda.

“Rusija je u političkom smislu prisutna u Srbiji od 19. stoljeća, tako da će tu i ostati. Aneksija Krima stvorila je ozbiljnu krizu između Zapada i Rusije i to Srbiji jako sužava manevarski prostor. Srbija će biti uzgredna žrtva tog sukoba u smislu da će biti više pritisnuta da se opredijeli za EU integracije”, kaže Korać za Glas Slavonije.