Objavljeno 13. rujna, 2016.
VRBANJA
U istočnom dijelu županjske Posavine, najnerazvijenijem području Vukovarsko-srijemske županije, na tromeđi Hrvatske, Srbije i BiH, gotovo je nemoguće pronaći sezonske radnike u poljoprivredi. U to se uvjerio i vlasnik OPG-a Darko Marić iz Vrbanje, koji je obilazio okolna sela tražeći berače paprike. U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava često se hvale kako je sezonski rad preko vaučera jedna od najbolje prihvaćenih mjera aktivne politike zapošljavanja. Napominju da se do sada taj oblik radnog angažiranja obavljao uglavnom na crnom tržištu rada, a njegovim su legaliziranjem zadovoljni i sezonski radnici i poslodavci, ali i državni proračun i lokalna zajednica, u čiju se blagajnu slijeva prirez. No u praksi to baš i nije tako. Potencijalni sezonci kategorički odbijaju vaučere, ne žele prijavu i plaćanje doprinosa, žele raditi na crno!
Poslodavci bi legalno
- Na ovom našem području puno je korisnika Centra za socijalnu skrb i oni neće raditi 'na markice', boje se da će izgubiti socijalnu pomoć. To me i ne čudi jer oni koji primaju socijalu i dječji doplatak mjesečno dobiju više nego radnici u trgovinama. Nažalost, to je činjenica. A to je onda veliki problem nama poslodavcima jer ne želimo riskirati i imati problema s inspekcijom, nego želimo uredno podmiriti svoje obveze. Mislim da bi se to trebalo drukčije regulirati i da bi država trebala pokazati više sluha za nas. Birokracija dere svoje, ima oglavinu kao konj, međutim, život na terenu sasvim je nešto drugo - kaže Marić, na čijim je plećima više od četiri desetljeća staža u poljoprivredi.
- Puno je ljudi otišlo van. Naših prijašnjih radnika, koji su imali iskustva u tome poslu i točno su znali koja je paprika fiziološki zrela i koja se smije brati, više nema. Otišli su trbuhom za kruhom. Bojim se da će radna snaga biti veliki problem i da sezonce u poljoprivredi više nećemo moći ni naći, ustvrdio je.
Nadničare plaća 200 kuna za rad od 7 do 17 sati, s tim da imaju sat i pol vremena slobodno za doručak i ručak.
Nikad bolji urod
Za jednu berbu koja traje dva dana Marićima treba 25 ljudi, odnosno 50 nadnica da napune sušaru, što znači 350 do 400 vreća za krumpir napunjenih paprikom. Suši se 15 dana i tada ponovno kreće berba. Do sada su obavljene dvije, a očekuju da će ih ove godine biti najmanje šest. Naime, domaća začinska paprika koju je Darko Marić proljetos zasijao na oko šest jutara nikada nije bila kvalitetnija.
- Imamo neke nove sorte i paprika nikada nije bila ovako kvalitetna ni rodna, plod je krupan i stvarno smo ugodno iznenađeni. Kiša je bila dobro raspoređena, tako da nismo morali puno ni zalijevati - kaže. Cijena mljevene začinske paprike je 100 kuna za kilogram, a na veliko niža. Neizostavan je sastojak pravog slavonskog domaćeg kulena, što proizvođači ove suhomesnate delicije vrlo dobro znaju i njome se već godinama opskrbljuju u Vrbanji - kaže Marić.
Zbog velikog interesa i upita kupaca, Marići će početi i proizvodnju dimljene paprike, dimit će ju u pušnici i potom mljeti.
– Pripremamo se za Sajam zimnice u Zagrebu i očekujemo dobre rezultate, kao i lani. Zagreb je ipak Zagreb, ljudi tamo imaju novca, i to se osjeti - napominje.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
crna prognoza
SEZONCE U POLJOPRIVREDI BIT ĆE NEMOGUĆE NAĆI
200
kuna nadnica je za rad od 7 do 17 sati, s tim da je sat i pol vremena slobodno za objed
Za jednu berbu koja traje dva dana Marićima treba 25 ljudi, odnosno 50 dnevnica
Zadrugu slavonskih proizvoda koči besmislena birokracija
- Udružili smo se s proizvođačima bijelog luka u Ceriću i pokušavamo osnovati zadrugu slavonskih proizvoda, gdje bi bio uključen i domaći zeleni grah i naši drugi karakteristični proizvodi. No opet se javljaju administrativne barijere koje nalažu da voditelj više ne može biti volonter, već bi trebao biti zaposlen u zadruzi. A to nam je sada problem jer bi se za njega svaki mjesec trebalo izdvajati, a naša proizvodnja ne traje tijekom cijele godine - zaključuje Marić.
Marići će proizvoditi i dimljenu papriku - dimit će ju u pušnici i potom mljeti