Sintagma “sjeme zla” može se činiti pretjeranom, i senzacionalističkom, no tko zaista poznaje sve aspekte uvođenja i širenja GM sjemena u poljoprivredi, zna da je takva sintagma opravdana.

- Problem s GMO-om daleko prelazi samo pitanja mogućeg negativnog utjecaja na zdravlje onih koji ga konzumiraju - radi se o negativnim posljedicama za male poljoprivrednike, gubitku bioraznolikosti, pogotovo kad se radi o autohtonim sortama, gubitku egzistencijalne neovisnosti seljaka, pojačavanju trenda deruralizacije, sa svim onim što deruralizacija znači za kulturu, tradiciju i održive prakse i vještine koje se deruralizacijom gube, imajući tako negativan utjecaj na kvalitetu života i razinu blagostanja u društvu.

- Nadaleko su poznate katastrofalne posljedice koje je tzv. zelena revolucija imala u Trećem svijetu, koja je u nerazvijene zemlje uvezla GMO, hibridne usjeve, pesticide i herbicide te tešku mehanizaciju - sve pod “izgovorom” dizanja seljaka iz siromaštva i rješavanja problema gladi u tim područjima. Rezultati “zelene revolucije” bili su daljnje povećanje broja gladnih, potpuni gubitak egzistencije za stotine tisuća malih farmera u Indiji, gubitak bioraznolikosti, poglavito autohtonih sorti prilagođenih lokalnim klimatskim uvjetima i otpornih na lokalne bolesti i štetnike. Istraživanjima nije dokazano da GM usjevi daju veće prinose, dapače, sorte koje je “zelena revolucija” uvezla na polja i oranice Trećeg svijeta sorte su koje nisu prilagođene tropskom klimatskom pojasu, a koje su potpuno ovisne o visokom i redovnom unosu pesticida i herbicida. Znači, seljak se kupnjom GM sjemena obvezuje svake sezone kupovati novo sjeme (jer je često GM sjeme namjerno “dizajnirano” da bude neplodno i da se sjemenski ne reproducira kroz plod, ili je ta reprodukcija znatno smanjena), osim toga obvezuje se svake sezone kupovati skupe pesticide i herbicide te umjetna gnojiva koji su nužni za urod. Budući da se cijene primarnih sirovina na tržištima ruše, s čime su i seljaci u Hrvatskoj suočeni, odnos potrebnih ulaganja svake godine daleko premašuje zaradu proizvođača sirovina. Više od 200.000 indijskih seljaka počinilo je samoubojstvo od sredine devedesetih godina, a kao glavni razlog navodi se prelazak na uzgoj GM pamuka otpornog na insekte, zbog čega su seljaci upadali u dugove. Naime, za te usjeve trebalo je puno više vode nego što su imali te također skupi herbicidi, koje si nisu mogli priuštiti. Dakle, seljak gubi mogućnost samostalnog obnavljanja zalihe sjemena te postaje ovisan o uvozu za okoliš i zdravlje štetnih sirovina izvana. Time on gubi i egzistencijalnu sigurnost, gubi autohtono sjeme i znanje o njemu, čime gubi dio kulturne simbolike, ali i vještina i sirovina nužnih za preživljavanje.

- Hrvatski sabor je (mislim, u vrijeme prve Račanove vlade) izglasao da će Hrvatska imati moratorij (zabranu) na uvoz GM sjemena, a neke županije u Hrvatskoj naknadno su se proglasile GMO free županijama. Zapravo, cijela europska unija svojedobno je zabranila uvoz GMO proizvoda iz SAD-a i za to je čak plaćala sankcije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Europska unija bila je protiv uvoza GM sjemena upravo zbog manjka znanstvenih istraživanja koja bi potvrđivala sigurnost GMO-a za prirodu i ljude. U SAD-u, gdje se i nalazi najveća svjetska GMO kompanija Monsanto (ujedno i jedan od monopolista na tržištu sjemena, i na tržištu agrokemikalija), zakoni nisu bili toliko restriktivni zbog utjecaja profesionalnih lobista biotehnoloških kompanija, ali i premreženosti industrijskih aktera i zastupnika parlamenta i ostalih tijela vlasti - primjerice, sudac Vrhovnog suda Clarence Thomas sedamdesetih godina bio je Monsantov odvjetnik, a to nije usamljen primjer.

- Prije nekoliko godina, pod pritiskom industrijskih lobija, stvari se počinju mijenjati i EU popušta pod pritiskom i mijenja zakon tako da ukida zabranu GMO-a na razini Unije i ostavlja slobodu članicama Unije da same odlučuju hoće li GMO na svom teritoriju. Slično se događalo i sa zakonom u Hrvatskoj, koji je isto dosta “olabavljen” (tipa daju se puno veće površine za “eksperimentalan” uzgoj u znanstvenoistraživačke svrhe), što ostavlja dojam ulaska GMO-a na mala vrata. Potpisivanjem kontroverznog TTIP sporazuma ta vrata bi se širom otvorila, odnosno otvorilo bi se tržište Europe nedeklariranim GMO proizvodima američkih tvrtki.

- Što se tiče utjecaja GMO-a na zdravlje, zagovornici GMO-a tvrde kako nije dokazano da ima štetnih posljedica, a protivnici kažu kako nije dokazano da ih nema. Ovdje ću samo podsjetiti čitatelje na poznati slučaj studije znanstvenika Gillesa Erica Séralinija, koji je sa suradnicima izveo pokus na štakorima hranjenima GM kukuruzom, prema istoj metodi koju je koristio Monsanto kada je tražio dozvolu za sjetvu tog GM kukuruza. Jedina, ali ključna razlika bila je u tome što je Monsantov pokus trajao tri mjeseca, a Séralinijev dvije godine. Prema izvješću Monsanta, nakon tri mjeseca nije bilo nikakvih zdravstvenih tegoba na štakorima. Međutim, Séralini i suradnici bilježe prve tegobe nakon četiri mjeseca hranjenja - počela su se javljati oštećenja jetara i bubrega, pojava tumora i povećana smrtnost u usporedbi s kontrolnom grupom. Rad je u javnosti pobudio izniman interes, ali i navukao “bijes” znanstvenika povezanih s biotehnološkom industrijom i osporavanje rezultata pokusa, zbog čega je već recenzirani rad (znači znanstveno i metodološki odobren od znanstvene zajednice!) na kraju povučen. Osim toga, uporaba agrokemikalija u konvencionalnoj poljoprivredi, a koja je nužna i za uzgoj GMO-a, neupitno je štetna i za okoliš i za konzumente.

- Tvrdnje zagovornika GMO-a, pogotovo iz redova biotehnoloških korporacija (bilo lobista, bilo znanstvenika) kako “ekolobiji” namjerno dižu paniku radeći za svoj interes s druge su strane potpuno neutemeljene. Naime, uvijek ostaje potpuno zamagljeno koji bi to bio interes “ekolobija”, jer taj lobi ne gubi niti dobiva u bilo kojem slučaju milijunske iznose, što se ne može reći za industriju koja svoj proizvod gura pod krinkom rada za opće dobro - mišljenja je dr. sc. Jelena Puđak, znanstvenica s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu.(D.J.)