Objavljeno 31. kolovoza, 2016.
Međunarodni dan mladih, koji je obilježen sredinom ovog mjeseca (12. kolovoza), ove je godine prošao tiho, možda i zato što broj nezaposlenih mladih diljem svijeta ponovno, nakon tri godine, raste.
Međunarodna organizacija rada (ILO) u najnovijem izvješću procjenjuje kao je riječ o rastu za 500 tisuća, na ukupno 71 milijun.
Stopa nezaposlenosti među mladima porast će ove godine na 13,1 posto, s prošlogodišnjih 12,9 posto. Time će se ponovo približiti rekordnih 13,2 posto, zabilježenih 2013. godine, procjenjuju u ILO-u.
Glavni je razlog za to povećanje neočekivano duboka recesija u pojedinim ključnim gospodarstvima u nastajanju, fokusiranim na izvoz robe te stagnacija u pojedinim razvijenim zemljama. No možda i više od visoke nezaposlenosti mladih u ovom trenutku zabrinjava činjenica da više od trećine zaposlenih mladih živi u ekstremnom ili umjerenom siromaštvu, u usporedbi s nešto više od četvrtine zaposlenih odraslih, utvrdili su autori izvješća.
Među pojedinim regijama, najviše stope nezaposlenosti među mladima, iznad 30 posto, bilježe arapske države teško pogođene brojnim geopolitičkim napetostima. I zemlje sjeverne Afrike također bilježe stope nezaposlenosti u toj dobnoj skupini blizu 30 posto.
Najrazvijenije zemlje svijeta bilježe, pak, stopu nezaposlenosti mladih od 14,5 posto, odnosno broje ukupno 9,8 milijuna nezaposlenih mladih ljudi.
Prema raspoloživim podacima Eurostata iz lipnja, od ukupnog broja nezaposlenih u Europskoj uniji 4,2 milijuna odnosi se na mlade u dobi do 25 godina. Pritom je u lipnju u 28-članom EU-u broj nezaposlenih mladih na godišnjoj razini smanjen za gotovo pola milijuna. Stopa nezaposlenosti mladih u EU-u iznosila je 18,5 posto i bila je manja za 2,1 postotni bod u usporedbi s lipnjem prošle godine.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 30,1 posto, pokazuju podaci za drugo tromjesečje 2016. godine. Više stope imale su samo Grčka (47,4 posto u travnju), Španjolska (45,8 posto) i Italija (36,5 posto).
U Osječko-baranjskoj županiji od ukupno 26.232 nezaposlenih udio mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine iznosi 16,8 posto. No u Slavoniji se unatrag nekoliko godina, kada su mladi u pitanju, bilježi određena posebnost. Naime, ovdje do posla najbrže dolaze mladi sa završenim trogodišnjim strukovnim obrazovanjem. Velik dio njih upravo u toj najmlađoj dobi redovito odlazi raditi na sezonskim poslovima na jadranskoj obali. Lista poslova koje ondje obavljaju čak se širi, od onih klasičnih turističkih (kuhari, konobari, sobari i recepcionari), sve se više traže i mesari, trgovci i turistički animatori.
Pa ipak, najveći je problem krajnjeg istoka to što mladi sve češće rješenje svoje nezaposlenosti odlaze tražiti u zemljama Europske unije. Uz potencijalno razmišljanje da se u Hrvatsku i Slavoniju više nikada ne vrate.
Autori posebno skreću pozornost na činjenicu da čak 156 milijuna zaposlenih mladih u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju trenutno živi u ekstremnom siromaštvu, što znači da dnevno imaju na raspolaganju manje od 1,90 dolara ili u umjerenom siromaštvu, raspolažući s manje od 3,10 dolara dnevno. S obzirom na dvostruki problem rasta stope nezaposlenosti i istodobno tvrdokorno visoke stope siromaštva, bit će jako teško ostvariti zadani cilj - dokidanje siromaštva do 2030. godine.
Dario KUŠTRO/H
samo 40 posto mladih ima želju za dodatnom edukacijom
Što se tiče profesionalnih aspiracija mladih u Hrvatskoj, 80 % njih želi siguran posao koji će im osigurati egzistenciju, 40 % ima želju za dodatnom edukacijom i usavršavanjem, a samo trećina želi raditi neki društveno koristan posao ili ima poduzetničke težnje. Znanstvenim radom želi se baviti tek 10 % mladih. To su zaključci istraživanja o mladima koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. A da je u današnje vrijeme siguran posao relativan pojam, jer rijetko tko ostaje u jednoj tvrtki duže od 5 do 10 godina, smatraju i u HAMAG-BICRO-u. “Upravo te češće promjene poslova, a ponekad i struke, zahtijevaju dodatnu edukaciju i usavršavanja koji bi zapravo trebali biti konstanta tijekom radnog vijeka. U tim promjenama neki se odlučuju pokušati pokrenuti vlastiti biznis, pa se tako može očekivati da će ti isti mladi promijeniti mišljenje nakon određenih godina rada. Za znanstvenu karijeru ipak bi se trebalo puno ranije opredijeliti”, ističu iz MANAG-BICRO-a.
U Slavoniji do posla najbrže dolaze mladi s trogodišnjim strukovnim obrazovanjem