Ekonomska klima u Hrvatskoj dosegnula je u kolovozu najvišu razinu u ovoj godini, poduprta zamjetno boljim raspoloženjem u uslužnom sektoru, pokazalo je redovno mjesečno istraživanje Europske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) za Hrvatsku porastao je u kolovozu za 1,3 boda u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši najvišu razinu u ovoj godini od 119,6 bodova, utvrdila je Komisija. Najviše su u mjesecu na izmaku poboljšana očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana u skoku odgovarajućeg indeksa za 6,7 bodova, na 24,8 bodova. Izrazito je poboljšanje zabilježeno i u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 2,4 boda na minus 8,5 bodova. Očekivanja u industriji također su umjereno poboljšana, uz rast indeksa za jedan bod, na 3,5 bodova. Raspoloženje u maloprodaji zadržalo se gotovo na razini prošlog mjeseca, uz vrijednost indeksa od 9,7 bodova, u odnosu na srpanjskih 10,0 bodova. Primjetno su pogoršana tek očekivanja među potrošačima, iskazana u padu indeksa za 1,3 boda, na minus 24,4 boda, pokazuje istraživanje Europske komisije. Na razini Europske unije ekonomska klima blago je pogoršana u kolovozu, uz klizanje ESI-ja za 0,9 bodova, na 103,8 bodova. Najviše je pogoršano raspoloženje u građevinskom sektoru i industriji, iskazano u klizanju odgovarajućih indeksa za 2,5, odnosno za 1,6 bodova u odnosu na prošli mjesec. Zamjetno su prigušena i očekivanja u maloprodaji, čiji je podindeks kliznuo za 1,2 boda. U uslužnom sektoru pogoršanje je bilo blago, iskazano u padu odgovarajućeg indeksa za 0,4 boda. Raspoloženje među potrošačima stabiliziralo se u kolovozu nakon izrazitog pada u prošlom mjesecu, uz klizanje indeksa za blagi 0,1 bod. Među vodećim je gospodarstvima EU koja nisu u eurozoni raspoloženje u najvećem, onom Velike Britanije, zamjetno poboljšano, uz rast odgovarajućeg indeksa za 1,4 boda u odnosu na srpanj. Nasuprot tome, Poljska je zabilježila blago pogoršanje, iskazano u padu odgovarajućeg indeksa za 0,6 bodova.H