Objavljeno 31. kolovoza, 2016.
Natječaji Programa ruralnog razvoja Hrvatske 2014. - 2020., koji je duboko podijelio naše poljoprivrednike, iz fokusa interesa potpuno su pomaknuli važnost trošenja tih sredstava, a to je postizanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.
Nažalost, iako se to očekivalo, ni ministar poljoprivrede Davor Romić nije pronašao izlaz iz ovog zamršenoga i kompromitiranog natječaja, nego se još dodatno zapleće u pravosudna rješavanja pojedinačnih sporova s korisnicima koja mogu trajati sljedećih pet godina.
A rezultati su tu. Prema nekim podatcima, potrošili smo samo 18,4 milijuna eura od mogućih 585,2 milijuna eura ili samo 4 %. Tako da se postavlja pitanje - tko će ovih 566 milijuna eura nadoknaditi našoj poljoprivredi zbog nesposobnosti naših političara i naše birokracije?
Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Inagra i nekadašnji državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, kaže da kao najveći problem vidi loše programirane uvjete natječaja i nejasne ciljeve koji su se željeli postići potrošnjom tog javnog novca.
Pogubno za poljoprivredu
“Moramo biti savjesni i odgovorni prema trošenju sredstava PRR-a jer ona čine polovinu potpora u poljoprivrednoj proizvodnji i ključna su za povećanje proizvodnje, povećanje zaposlenosti i konkurentnosti. Ako ta sredstva ne postignu te ciljeve, naša poljoprivreda potonut će još dublje i neće ispuniti zadatak očuvanja ruralnog prostora Republike Hrvatske. Svi ostali problemi kojih smo svjedoci od završetka natječaja do danas proizašli su iz ovoga prvoga, a možemo ih nabrojiti - sumnja na pogodovanje velikim sustavima omogućavajući da se bez potrebe dokazivanja vlasničke povezanosti tvrtke tretiraju kao samostalne jedinice, da financiraju više projekata na jednom natječaju, iako su vlasnički povezane tvrtke, stvaranje umjetnih uvjeta za potpore do 90 %, postavljanje mladih direktora ili nositelja gospodarstava, osnivanje novih tvrtki i tvrtki na posebnom području, ekonomska veličina gospodarstva, zajednički projekti koji dobivaju 20 % više povrata, a zapravo su vlasnici povezani, mijenjanje pravila i procedura tijekom provedbe natječaja i procjene projekata pa su projekti ocjenjivani prema različitim kriterijima, prijave naših poljoprivrednika i političara EK na provedbu natječaja PRR i na kraju mišljenje EK koji u njemu proziva našu Agenciju za plaćanje i sve sudionike natječaja da smo nesposobni, sumnjivi i „kriminalci“ - kaže Kuterovac i dodaje da je najveća šteta za državu, a i za poljoprivrednike napravljena i još je na djelu, a to je “novac na računu u Bruxellesu umjesto na računu naših poljoprivrednika.” Kuterovac naglašava kako naša poljoprivreda dvije i pol godine radi s polovinom potpora u poljoprivredi i to je pogubno za nju.
“Ministarstvo poljoprivrede očito ne zna kako dalje, a Agencija za plaćanje je pod povećalom Europske komisije jer nije odradila dobro procedure natječaja Programa ruralnog razvoja. Tako jedni hoće isplatu novca, drugi traže da se netko zatvori, treći ne bi da dobiju „veliki“.... Međutim, valja znati da su jasni ciljevi polazište programa i operacija, a natječaji su samo putevi kako bi se oni ostvarili.
Najveća šteta učinjena Slavoniji
Ako želimo stabilizirati neki sektor, moramo ga cjelovito sagledati i posložiti prioritete za svaki od njh, i to nije toliko komplicirano da ne bismo znali, samo nam nedostaje hrabrosti da se uhvatimo u koštac s rješavanjem problema. U međuvremenu tonemo, uvozimo sve više hrane, ne zapošljavamo u sektoru i građani nam odlaze, a ruralni su nam prostori prazni - kaže Kuterovac.
Šimo Orešković, predsjednik PPDIV-a, sindikata koji između ostalog ima i brojno članstvo u velikim poljoprivrednim sustavima, kaže kako je nažalost stanje u agraru najteže dosad.
- Za to je najviše odgovoran trenutno tehnički ministar poljoprivrede Davor Romić, jer se sve vrijeme od kada je došao na tu funkciju bavi isključivo bivšim ministrom poljoprivrede, a ne stvaranjem uvjeta da se provedu natječaji Programa ruralnog razvoja. Stopiranjem provedbe natječaja Mjere 4.2.1 Programa ruralnog razvoja učinjena je golema šteta Slavoniji, jer su već pokrenute značajne investicije koje su trebale otvoriti nova radna mjesta.
Sada se postavlja pitanje kakve će biti posljedice i tko će ih snositi. Vjerojatno, kao i uvijek dosad, sve će platiti hrvatski građani - zaključuje Orešković.
Zdenka RUPČIĆ
585,2
milijuna eura ukupno ima Hrvatska na raspolaganju iz Programa ruralnog razvoja
HGK: Sredstva PRR-a moraju što prije doći do poljoprivrednika
- Mi smo o temi Programa ruralnog razvoja imali niz sastanaka s ministrima poljoprivrede i ponudili rješenja problema. Tražili smo da se sredstva iz tog EU fonda što prije odblokiraju i dođu do poljoprivrednih proizvođača jer su im prijeko potrebna za jačanje konkurentnosti, ali i da se ispune ciljevi PRR-a. Poznato je da je od samog početka bilo s PRR-om dosta problema, kasnilo se s njegovim donošenjem, išlo se na donošenje svih mjera, a za neke od njih čak ni do dandanas nisu doneseni pravilnici, potom su neki naši važni sektori bili izuzeti iz PRR-a... Valja uzeti u obzir da je hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima godišnje na raspolaganju iz I. stupa, tj. izravna plaćanja, 37 milijuna eura, a za II. stup (PRR) 332 milijuna eura, i to su njihova prava, odnosno finacijske omotnice koje su dobivene na temelju njihovih rezultata - proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i obradivih površina - naveli su nam naši sugovornici iz Hrvatske gospodarske komore.