Objavljeno 30. kolovoza, 2016.
Na pitanje koliko hrvatske društvene elite ozbiljno shvaćaju problem depopulacije u zemlji, demograf Stjepan Šterc, gostujući nedavno u jednoj emisiji HTV-a, odgovorio je: “Ne previše", te dodao kako je lani u Hrvatskoj bilo 17 tisuća više umrlih nego rođenih te, ako se tome doda i nekoliko desetaka tisuća iseljenih, depopulacija doseže brojku od 50 tisuća osoba godišnje, što je zastrašujući podatak.
U skladu s time, demografska obnova i zaustavljanje depopulacije te konkretne mjere obiteljske politike trebale bi biti glavne teme u planiranju hrvatske budućnosti, kao i u kampanji za izvanredne parlamentarne izbore, no dojam je da baš i nije tako te da ni jedan predizborni stranački program ne nudi dugoročna rješenja, ili su navedene mjere preopćenite. Demografi, ekonomisti i sociolozi vrlo ozbiljno upozoravaju kako je u Hrvatskoj izgledno smanjenje broja stanovnika na brojku manju od četiri milijuna, odnosno 3,918.127 već početkom 2030. godine. Do iste te godine rast za više od 200 tisuća stanovnika očekuje se kod starijih od 65 godina, a broj djece i radno sposobnog dijela populacije smanjit će se za oko 125 tisuća, odnosno 425 tisuća stanovnika. Demografsko starenje stanovništva i depopulacija u vrloj skoroj budućnosti nepovoljno će utjecati na hrvatsko gospodarstvo i sustav socijalne skrbi. “Cijeli sustav, počevši od zdravstva, obrazovanja, rada i, na koncu mirovinskog sustava, mogao bi se urušiti”, upozorio je nedavno na jednom predavanju demograf Šterc.
Nemjerljive mjere
Demografi ističu kako je najbolje rješenje za suočavanje s demografskim trendovima kombinacija obiteljske politike koja bi roditeljima omogućila lakše usklađivanje podizanja djece s poslovnim obvezama sa selektivnom imigracijskom politikom u depopulacijska područja. Navode i kako osnovni cilj obiteljske politike treba biti blagostanje roditelja i djece te da ona treba roditeljima pružiti vrijeme za obitelj, financijsku sigurnost i infrastrukturu da sudjeluju u radnom i društvenom životu.
Upravo ti problemi bili su tema i konferencije za novinare Svjetskog saveza mladih Hrvatske u ponedjeljak, na kojoj je političkim elitama poručeno: “Ako ne ostvarite mjere obiteljske politike, smatrat ćemo vas odgovornima za demografski bankrot”. Članica Izvršnog odbora udruge Svjetskog saveza mladih Hrvatske Anita Ruso, komentirala je zabrinjavajući problem iseljavanja mladih, koji prepoznaju da u Hrvatskoj ne postoje adekvatni uvjeti za zapošljavanje, osnivanje obitelji i podizanje djece te podsjetila da, unatoč tome što na to godinama upozoravaju svi naši vodeći demografi i brojni ekonomisti, Hrvatska već 13 godina nema gotovo nikakav oblik demografske ili obiteljske politike. Voditelj pravnog tima Marin Vipauc, izjavio je da ciljevi političkih programa koji se odnose na obiteljsku politiku još uvijek nisu zadani, a “predložene mjere su nemjerljive”.
- Narodna koalicija predvođena SDP-om i koalicija Jedina opcija, predvođena Živim zidom, na ukupno 128 stranica svojih programa samo dva puta spominju mjere koje se izravno odnose na obiteljsku politiku. Neshvatljivo je da ne prepoznaju važnost promjene demografskih trendova, što uključuje konkretnu i cjelovitu obiteljsku politiku. S druge strane HDZ, Most i koalicija Za premijera spominju neke mjere obiteljske politike, ali su one preopćenite, nesustavne i nisu mjerljive - zaključio je Vipauc.
Konkretni prijedlozi
Članovi te udruge naglašavaju kako mjere koje će vladajući u budućnosti donositi i kojima će se ovo pitanje rješavati “moraju biti konkretne, provedive i oko njih mora biti postignut društveni konsenzus”.
Svjetski savez mladih Hrvatske iznio je sedam konkretnih mjera - stimulacija poslodavcima koji omogućavaju fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće, status roditelja odgojitelja za obitelji s petero ili više djece, mjera mjesečnih poticaja obiteljima ovisno o broju djece, subvencioniranje polovine plaće jednog roditelja za obitelji s četvero i više djece, subvencioniranje stambenih kredita, diferencirano oporezivanje dohotka ovisno o broju djece u obitelji, pooštravanje inspekcija i kazni za diskriminaciju trudnih žena i mladih majki na tržištu rada. Ivan Burić, član istraživačkog tima, za njih kaže da “nisu ideološke naravi, kako se često navodi u medijima, već su mjere kojima se osigurava budućnost mladih u Hrvatskoj”.
I u stručnoj podlozi za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske nazvanoj “Demografski scenariji i migracije”, koju je 2014. izradila skupina znanstvenika s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom doc. dr. sc. Ivana Čipina, navode se prijedlozi konkretnih mjera koje bi država morala provesti da bi ublažila posljedice “bijele kuge”. Stručnjaci tako smatraju kako je u okviru glavnih mjera obiteljske politike potrebno “razmisliti o prijedlogu osnivanja neovisne institucije (dječji fond ili fond za obitelj), koja bi na jednom mjestu smjestila sve naknade za obitelj i djecu i pratiti ih kroz vrijeme, što bi jamčilo veću transparentnost i učinilo te naknade dugoročno pouzdanijima”. Također ističu kako u okviru infrastrukturne politike treba jamčiti svakom roditelju pravo na povoljan smještaj njihovog djeteta nakon navršene prve godine života u pedagoški kvalitetan oblik skrbi o djeci te osigurati cjelodnevnu javnu skrb za djecu zaposlenih roditelja, posebice za djecu roditelja s atipičnim radnim vremenom. Smatraju i kako treba financijski omogućiti i dati odgovornost regionalnoj i lokalnoj samoupravi za provođenje pojedinih mjera obiteljske politike te osigurati da servisi za skrb o djeci budu, koliko je god moguće, jednako dostupni u svim dijelovima Hrvatske.
“Društvo, država i poslovna zajednica trebali bi se prilagoditi potrebama obitelji, a ne da bude obratno. Promocija blagostanja djece i roditelja trebala bi se zakonodavnim propisima staviti kao prioritet u svim javnim mandatima na svim razinama obnašanja političke vlasti”, između ostaloga, upozoravaju demografi.
Dijana PAVLOVIĆ
MLADI ŽELE OSTATI U HRVATSKOJ
Kako je pokazalo istraživanje Svjetskog saveza mladih Hrvatske provedeno u svibnju i srpnju 2016., o stavovima mladih glede zasnivanja obitelji i čimbenicima koji na to utječu, više od 95 posto mladih ispitanika u jednom trenutku svoga života želi osnovati obitelj i imati djecu ako za to postoje adekvatni uvjeti. Ispitanici su istaknuli i kako bi željeli imali dvoje ili troje djece te da bi ostali u Hrvatskoj, kada bi za to imali uvjete.
MOŽEMO LI NEŠTO NAUČITI OD DRUGIH?
Među najučinkovitijima u jugoistočnoj Europi pokazale su se mjere obiteljske politike koje su prije nekoliko godina provele Slovenija i Estonija, zemlje koje su prema razvijenosti slične Hrvatskoj. Slovenija je usvojila Program za djecu i mlade 2006.-2016., u kojem se obiteljska politika sastoji od tri glavne komponente - produženi i dobro plaćeni roditeljski dopusti, mreža ustanova za brigu o djeci te relativno visoke naknade za djecu iz siromašnijih obitelji. Roditeljski se dopust sastoji od 105 dana majčinskog dopusta, 260 dana roditeljskog i 90 dana očinskog dopusta, a cijelo vrijeme korištenja dobivaju 100 posto plaće koju su imali prije rođenja djeteta. Dječji doplatak dobivaju gotovo sva djeca do 18 godine, a ona koja se redovito školuju dobivaju ga do 26. godine. Obiteljima su dostupne i naknade za rođenje, besplatni udžbenici, stipendija, povlaštene cijene javnog prijevoza za učenike i studente te povlaštene cijene obroka za školarce. Sve te mjere rezultirale su time da je već 2006. Slovenija zabilježila pozitivan prirodni prirast.
Estonija je 1. siječnja 2004. počela primjenjivati Parental Benefit Act i tom obiteljskom politikom te njezinim kasnijim promjenama u Estoniji je omogućeno korištenje porodiljnog dopusta do 18 mjeseci uz punu plaću. Osim financijskih poticaja svakom je djetetu zagarantirano mjesto u javnom vrtiću.
konsenzus
MJERE MORAJU BITI KONKRETNE I PROVEDIVE
Anita Ruso
članica Izvršnog odbora udruge Svjetskog saveza mladih Hrvatske
Unatoč upozorenjima svih naših vodećih demografa i brojnih ekonomista Hrvatska već 13 godina nema gotovo nikakav oblik demografske ili obiteljske politike.
2030.
godine Hrvatska će imati samo 3,918.127 stanovnika, govore pouzdane projekcije