Podatci o demografskom propadanju izneseni jučer na sjednici Savjeta za prosvjetu i Kulturnog vijeća Osječko-baranjske županije više nego jasno govore o razmjerima gospodarske i svake druge krize koja pogađa istok Hrvatske.

Kako je iznijela pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Snježana Staščik, u proteklih se petnaestak godina u Hrvatskoj broj učenika osnovnih škola smanjio za 77.442, što prevedeno na pedagoški standard, koji kaže da je optimalan broj učenika za osnovnu školu 400, znači da smo izgubili čak 193 škole. Stanje u našoj županiji još je gore, jer se u istom razdoblju broj učenika osnovih škola smanjio za 8346, što znači da je nestala 21 škola! Pročelnica Staščik upozorila je i na to kako gotovo polovina škola u Osječko-baranjskoj županiji ima znatno manje učenika od zakonskog optimuma, a nekoliko je njih u kojima je učenika ispod dopuštenog minimalnog broja (150) predviđenog zakonom. Ništa bolja nije situacija ni sa srednjim školama. Gubitak od 2808 učenika u posljednjih 15 godina u našoj županiji znači da smo izgubili sedam srednjih škola sa po standardnih 400 učenika.

Ti su podatci nagnali Davora Brusta, voditelja Odsjeka za prosvjetu, tehničku kulturu, djecu i mladež Grada Osijeka, koji je također nazočio sjednici županijskog Savjeta za prosvjetu i Kulturnog vijeća, na razmišljanje kako nismo daleko od toga da ćemo neke škole, naročito u malim mjestima, morati zatvoriti, a njihovim učenicima osigurati prijevoz. Njemu je replicirala Jadranka Sabljak, ravnateljica Osnovne škole Popovac, upozorivši kako bi gubitak škole za malu sredinu kao što je, primjerice, Popovac u Baranji, gdje je školska priredba jedina prigoda da se na njoj okupi cijelo selo, bio poguban. Tko bi uopće razmišljao o povratku u Popovac i životu u njemu ako zna da ondje nema ni osnovne škole za njegovu djecu, zapitala se Sabljak.

Župan Vladimir Šišljagić kaže kako se napravilo maksimalno unatoč premalom finacijskom kapacitetu Županije. Dodao je da je od 2010. do 2016. novac namijenjen prosvjeti smanjen za 28 milijuna kuna, zbog čega će trpjeti tekuće i investicijsko održavanje te razina kvalitete.

- Trebamo drukčiji porezni sustav. Novac namijenjen prosvjeti trebao bi biti dan na raspolaganje osnivačima škola kako bi ga oni najbolje podijelili i kako bi se ukupni nastavni proces podigao, a novac usmjeravao tamo gdje je najpotrebniji. Unatoč smanjenju novca za prosvjetu, mi smo u posljednjih sedam godina sagradili deset novih škola i 12 nastavno-športskih dvorana. Ako u nekoj godini smanjimo režijske troškove i novac želimo preusmjeriti, primjerice, u informatizaciju, iz Ministarstva stigne odgovor tako što nam smanje sredstva. Drugim riječima, demotivirani smo da štedimo. Takvo je stanje neodrživo - rekao je župan Šišljagić.

Govoreći o HNK-u Osijek, ustanovi kulture kojom se, kako je rekao, ponosimo jer pravi dobre i nagrađivane predstave, Šišljagić je upozorio kako je to jedina nacionalna kazališna ustanova koju ne financira država. Prema njegovim riječima, to Županiji veže ruke kada je riječ o ulaganju u druge kulturne sadržaje i programe. D. Celing