Da je zeleno in već godinama, nije neka novost, kao ni da sve više pojedinaca misli i djeluje lokalno ne bi li nam svima globalno bilo bolje i ne bismo li onima koji dolaze nakon nas ostavili što ljepši planet, jer od njih smo ga zapravo (nakratko) - i posudili.
U svijetu su otišli toliko daleko u tom prijateljevanju s prirodom i planetom pa proizvode i zelene novine koje nakon što odbacite, iz njih doslovce izraste cvijeće. Znaju li Osječani da u svom gradu imaju zelenu knjižnicu među visokoobrazovnim ustanovama? Upravo jednu takvu vodi mr. sc. Jasminka Mihaljević, viša knjižničarka.
VRAĆANJE ULOŽENOG
Jeste li jedina takva knjižnica u gradu? Pretpostavljam da ste vi pokretačica ove na Ekonomskom fakultetu?!
- Osječanima zasigurno nije nepoznat pojam zelenih knjižnica, no pitanje je koliko im je poznato što sve taj pojam podrazumijeva. Sam je pojam općeprihvaćen, kao sve što se odnosi se podupiranje ekologije. Zelene su knjižnice one koje djeluju na mnogim područjima kako bi se smanjio negativan utjecaj na prirodni okoliš. Pritom se brinu za očuvanje prirodnih resursa (voda, energija, papir), pravilno gospodarenje otpadom te preuzimaju ulogu lidera u podizanju razine svijesti javnosti o ekologiji. Pozorno odabiru mjesta za gradnju nove knjižnice, zalažu se za korištenje prirodnih građevinskih materijala i biorazgradivih proizvoda kako bi se smanjilo rasipanje energije. U gradu postoje entuzijasti knjižničari koji provode ekološke i zelene aktivnosti u knjižnicama osnovnih i srednjih škola te knjižnicama fakulteta. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek druga je zelena knjižnica energetske efikasnosti u Hrvaskoj u okviru projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, a provodi i niz drugih zelenih aktivnosti. Kreiranje zelene knjižnice EFOS-a rezultat je osobne inicijative, timskoga rada zaposlenih knjižničara, kao i potpore Uprave, nastavnika i studenata.
Kakve su reakcije ljudi - zanimanje, nevjerica, okretanje očima, želja za uključivanjem?
- Većinom su reakcije pozitivne i nema mnogo iznenađenih. Razlog tomu je što već promišljaju o ulozi čovjeka u klimatskim promjenama, postaju svjesni da održivi razvoj postaje temeljna briga društva pa nisu začuđeni stavljanjem knjižnice u ulogu informatora i promotora zaštite okoliša.
Takav koncept u Hrvatskoj postoji već pet-šest godina, no koliko u tom kaskamo za svijetom? Brojivo u godinama.
- Nacionalni projekt Zelene knjižnice počeli su knjižničari Istre 2011., a u projekt se uključilo i Hrvatsko knjižničarsko društvo akcijom Pokrenimo zelene knjižnice 2015. te različite knjižnice u Hrvatskoj. Prva zelena knjižnica energetske efikasnosti otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2013., a pokrenut je i projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Na svjetskoj razini pokret je nastao ranih 90-ih, veće zanimanje knjižničarske struke stekao je oko 2003., a popularnost ne prestaje do danas. IFLA (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova), ove je godine raspisala natječaj za najbolje zelene knjižnice, a na svjetskoj konferenciji IFLA WLIC održanoj u kolovozu u Columbusu (Ohio, USA) ključna je tema bila “Zelena knjižnica - Zajedno za sve”. Naizgled jako zaostajemo za svijetom, međutim eko i zeleno razmišljanje bilo je prisutno i ranije u našim knjižnicama, no nije bilo organiziranog i medijski artikuliranog istupa knjižnica i interesa javnosti za ovu temu kakav bilježimo u posljednje vrijeme.
Prema svjetskim - ili domaćim - iskustvima, kada se vide prvi rezultati, onako stvarno mjerljivi?
- Dobrobit se ne može jednostavno odrediti ni izmjeriti pa tako ni učinci promjena navika i ponašanja ljudi u smislu brige za buduće generacije. Prvi rezultati odluke knjižnica da posluju zeleno vidljivi su na dva područja. Jedno je promjena ponašanja same knjižnice u smislu podizanja energetske učinkovitosti, štednje resursa, obnavljanja potrošenih resursa, pravilnog gospodarenja otpadom, iskorištavanja prilika za reciklažu (posebno papira). Drugo proizlazi iz same funkcije knjižnica, a to je organiziranje knjižnične građe i informacijskih izvora radi potpore u obrazovanju korisnika i javnosti o održivom razvoju i nužnosti zaštite okoliša.
DOBROBIT SVIMA
Koji je realan rok u kojem uloženo, ne samo ono materijalno, nego i trud i zalaganje, vjera, optimizam - urodi plodom? Pretpostavljam da su to rezultati i projekti na duge staze, iako struka upozorava da je stanje alarmantno, da treba djelovati odmah, ozbiljno i odgovorno.
- Najjača poluga za uspjeh je vjera da će uloženo zalaganje polučiti bogate plodove te se dijeljenjem i umnožiti. Kao što sam napomenula, dio aktivnosti odmah proizvede rezultate, a dio učinaka se pokazuje nakon duljeg vremena. Razlog tomu su osobni izbori u prihvaćanju različitih dimenzija odgovornosti: moralni (činiti ono što je ispravno, pravedno i ne nanositi štetu), pravni (poštivati zakon), ekonomski (biti profitabilan i/ili učinkovit) i voljni (biti dobar građanin, pridonositi zajednici i kvaliteti života). Vremena za promjenu ponašanja nema mnogo, stoga je nužno kontinuiranim kreiranjem zeleno obojenih događanja, kao što su tematski okrugli stolovi, predavanja, prezentacije, projekti, izložbe i sl., poticati druge knjižnice na kreiranje aktivnosti kojima će promovirati društveno odgovorno ponašanje.
O ekološkoj osviještenosti na svim se mogućim aspektima društvenoga života govori godinama, no koliko zapravo pojedinac, društvo, gospodarstvenici čine nešto opipljivo i mjerljivo dobrim rezultatima?
- Upravo radi sveprisutnog globalizacijskog ekološkog koda javljaju se pojednici i udruge koji mijenjanjem svojega ponašanja utječu na druge. Sustav društvenog vrjednovanja nagrađuje pozitivno ponašanje gospodarstvenika koji promišljaju danas kakav će trag ostaviti u budućnosti. Postojanje kodeksa društveno odgovornog ponašanja koji uključuje ekološka načela pojedini gospodarsvenici ističu kao komparativnu prednost. Moguće je izmjeriti njihov doprinos putem smanjenja zagađivanja okoliša, uštedu troškova putem recikliranja, korištenja obnovljivih izvora energije i sl.
S obzirom na iskustva drugih kolega u Hrvatskoj i vaša u knjižnici EFOS-a, kakva su vaša očekivanja? Hoće li ideja pravo zaživjeti, rasti se i razvijati, uz podršku sredine i korisnika ili... ?
- Ideja je već zaživjela i raste geometrijskom progresijom. Svakim danom sve je više pojedinaca pobornika ekologije koji zaraženi “zelenim virusom” prenose svoja iskustva na druge pojednice i zajednice. U tom smislu očekujem umrežavanje postojećih zelenih knjižnica, osnivanje udruge, potporu institucija u čijem su sastavu knjižnice, nakladnika, knjižara, gradskih i županijskih uprava, drugih zelenih udruga, ekoproizvođača i svih onih koji se profesionalno bave gospodarenjem otpadom i ekologijom te osmišljavanje zajedničkih projekata za povlačenje sredstava iz EU fondova kako bismo djelovali za dobrobit čitavog društva. Neizostavna je i potpora medija. Bliska budućnost zahtijevat će definiranje uloge knjižnica u cirkularnoj ili kružnoj ekonomiji o kojoj se sve više govori.
Razgovarala: Narcisa VEKIĆ
POGLED U BUDUĆNOST
Traži se najbolja zelena knjižnica
Kako je knjižnica EFOS-a postala zelena, i kakvi su vam planovi, bar za neko kraće buduće razdobolje?
- Knjižnica, uz potporu institucije u čijem je sastavu, odlučila je prihvatiti zeleno poslovanje i uvesti zeleno ponašanje u kontekstu društveno odgovornog poslovanja putem aktivnosti, s naglaskom na pravilno gospodarenje otpadom, razvrstavanje i recikliranje otpada, posebice papirnatog. Pridružila se nacionalnom projektu “Zelene knjižnice”, kao 69. u Hrvatskoj, a u prostorijama knjižnice postavljena je istoimena izložba knjiga. Zaključila je Sporazum o suradnji u području promocije politike gospodarenja otpadom i zaštite okoliša s društvom Komunalac d.o.o. Vukovar. U okviru popularizacijskog simpozija Kreativna riznica organizirali smo okrugli stol “Kreiranje knjižnica zelene boje”, na kojem su zelene i ekološke knjižnice prezentirale svoje aktivnosti. Sud jelovale su knjižničarke OŠ “August Šenoa” Osijek, Ugostiteljsko–turističke škole Osijek, Gradske knjižnice Vukovar i područnog odjela Sotin, Elektrotehničke i prometne škole te Pravnog fakulteta Osijek. U pripremi je natječaj za najbolju zelenu knjižnicu u Hrvatskoj te slikovnica ekološke tematike za djecu i odrasle autorice prof. dr. sc. Antoanete Klobučar, znanstvenice i nastavnice na EFOS-u. Knjižnica planira inicirati povezivanje postojećih zelenih knjižnica na području pet slavonskih županija te sa zelenim udrugama, ekoproizvođačima i drugim društveno odgovornim partnerima.
Prva Zelena knjižnica energetske efikasnosti otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2013...