Novosti
BOŽO PETROV, ČELNIK MOSTA

I HDZ i SDP morat će dati velika jamstva ako žele razgovor o mjestu premijera
Objavljeno 26. kolovoza, 2016.
Tjedan uoči izbora predstavit ćemo način na koji naši mogući partneri mogu jamčiti da su spremni raditi za dobrobit države

Božo Petrov, čelnik Mosta nezavisnih lista, u razgovoru za Glas Slavonije otkriva koji će biti njegovi uvjeti čelnicima velikih političkih stranaka za poslijeizbornu suradnju, s kojim programom Most izlazi pred birače i što će se dogoditi ako se ponove prošlogodišnji izborni rezultati.

Vrlo je vjerojatno da će Most ponovno biti jedan od ključnih elemenata za slaganje vlade. Držim kako bi trebalo konačno odgovoriti na pitanje što je to zapravo Most. Registrirani ste kao politička stranka, ali se sastojite od nezavisnih lista, stoga je važno znati kako Most donosi odluke i koga one i na koji način obvezuju?

- Most jest politička stranka osnovana kako bismo imali iste mogućnosti kao i druge političke stranke, recimo, promatrače i ljude u biračkim odborima, jer su to beneficije koje su SDP, HDZ i slične stranke sebi namijenile. S druge strane, odmah smo predvidjeli mogućnost da ćemo se nastaviti povezivati s drugim nezavisnim listama. Most je politička stranka koja okuplja nezavisne liste i pojedince koji su kvalitetni i stručni u svojim područjima, a kojima je interes promijeniti stvari u Hrvatskoj. Mi unutar Mosta imamo sva tijela koja postoje i u drugim strankama, ali na potpuno drukčiji način donosimo odluke, ne dopuštamo klijentelizam. Most donosi odluke kroz Nacionalno vijeće i Predsjedništvo Mosta. Unutar Nacionalnog vijeća odluke se donose većinski. Upravo zbog toga što dijelimo istu ideju da ne postoji ništa iznad države i ništa iznad općeg interesa, iako je sustav većinski, gotovo su sve odluke do danas bile donesene konsenzusom, jer u nas ne postoji borba za fotelje, niti ćete kroz Most napredovati u osobnoj karijeri. Tako da je Most unutar sebe izuzetno homogen, premda je bilo odlazaka...

Zajednička ideja

Upravo sam na odlaske mislio pitajući vas koga odluke obvezuju. Jeste li danas čvršći nego proteklih mjeseci, mogu li se ponoviti situacije da zastupnik kojemu se nešto ne svidi jednostavno kaže - ja sad idem iz Mosta?

- Ne, zbog toga što su odlasci do kojih je došlo bili odlasci skupina koje su se naknadno priključile Mostu i to se moglo i očekivati. Ljudi koji su ostali u Mostu do kraja snažno drže do zajedničke ideje. Oni koji su odlazili i prije su bili članovi nekih stranaka ili su imali određene odnose s tim strankama, zato sam to i očekivao. Oni nisu bili baš toliko slobodni u promišljanju da žele pravu promjenu sustava. To je razlika u odnosu prema ljudima koji su ostali.

Ima li nakon svega Most širinu da bi preuzimao na sebe odgovornost da bude dio vlade? Nije lako pronaći po 14 osoba u 10 izbornih jedinica kojima se može posve vjerovati u predanost ideji.

- I više smo nego sigurni. Nama uopće nije bio problem napraviti kvalitetne liste zbog toga što su nakon sedam mjeseci ljudi koji nisu bili sigurni što je to Most prepoznali u nama jamstvo da se zaista želi poštovati struka i da struka treba donositi konačnu odluku i zato su se na kraju uključivali u Most. S druge strane, za razliku od svih drugih većih stranaka, u nas nije bilo borbe za pozicije na izbornim listama jer kvalitetni ljudi koji su se uključivali nisu zbog toga prilazili Mostu. To je jedan od uvjeta uopće da možete raditi s Mostom - da ne tražite sebe u sustavu, nego da date sebe za bolju Hrvatsku.

Glas za promjene

Kao uvjet za suradnju s HDZ-om ultimativno ste zahtijevali da ode Karamarko. Otišao je, ali i nakon dolaska Andreja Plenkovića Most govori da je HDZ ostao isti. Također, neprihvatljiv vam je SDP s Milanovićem na čelu. No nakon izbora, posve je izvjesno, morat ćete koalirati ili surađivati s jednima od njih. Kako?

- Vidjet ćemo koliko ljudi žele promjene. Ja sam svjestan da je sadašnji sustav napravljen namjenski u korist HDZ-ovih i SDP-ovih članova i da su o tomu ovisne stotine tisuća ljudi unutar Hrvatske. I zato su promjene teške. Ali upravo zbog toga promjene se moraju događati, sve dok građani ne shvate da, ako se sustav ne promijeni, bez obzira na to što danas neki od njih imaju kratkoročnu korist, dugoročno Hrvatskoj ne može biti dobro. Pitanje svih pitanja jest jesu li toga građani svjesni. Ja se nadam da su nakon ovih 20 godina ljudi konačno svjesni ozbiljnosti situacije i da ovakav sustav jednostavno ne odgovara nikome i da će napokon glasovati za promjene. Naravno, ovisno o njihovim glasovima, onaj tko donese 76 potpisa predsjednici, taj će biti mandatar. Zoran Milanović je već vodio vladu, koja je bila katastrofalna. S druge strane, imamo isti HDZ, kojem se samo promijenio čelni čovjek, to su iste struje, isti lobiji, isto ponašanje. Uzmite primjer plana gospodarenja otpadom, gdje smo mi dobili apsolutno sve pozitivne ocjene od ministarstava, stručni dio u vrijeme pregovora dogovorili i sa SDP-om i s HDZ-om, a oni su ga sada oborili. Trebat će i za jednu i za drugu stranu jako velika jamstva da će provoditi dogovoreni program kako bismo razgovarali o mjestu premijera.

Kakva su to dovoljno velika jamstva?

- Imamo plan s kojim ćemo izići u javnost tjedan dana prije izbora i predstaviti način na koji naši mogući partneri mogu jamčiti da su zaista spremni raditi za dobrobit države, a ne za svoju dobrobit.

Bilo tko od njih ili opet svi zajedno? Jeste li odustali od ideje tripartitne vlade?

- U ovom trenutku ne vidim način na koji tripartitna vlada može funkcionirati. Zaista sam bio uvjerenja tijekom prošlih pregovora da će političari u trenutku kada imaju mogućnost djelovati za dobrobit države to i učiniti, nisam tada shvaćao koliko ti političari rade samo za sebe. Možda je to naivno, evo, ja prihvaćam svoju pogrešku što sam vjerovao u to. Na žalost, ono što sam uvidio u posljednjih sedam-osam mjeseci jest da je tim ljudima prvi stranački, a nakon toga osobni interes. I kada se danas govori o velikoj koaliciji, to nije zbog konsenzusa oko najvažnijih pitanja, nego da bi zaštitili sustav koji su stvorili.

Suradnja i dogovor

Bojite li se onda da postoji mogućnost velike koalicije kojom bi Most ispao iz kombinacija?

- Sve do prije nekoliko dana ni jedan ni drugi čelni čovjek nisu htjeli baš odbiti takvu mogućnost. Igrali su se tom idejom da bi vidjeli kako će reagirati njihova baza. Tek kad je baza počela reagirati izuzetno negativno, onda se jedan od njih ogradio da to nije moguće. I to sasvim dovoljno govori koliko su zapravo Zoran Milanović i Andrej Plenković slični. Da nema te baze kao osigurača, velika koalicija davno bi se dogodila da zaštiti postojeći sustav.

A vi i dalje vjerujete da ga Most može promijeniti?

- Most ga može promijeniti.

I doista vjerujete da hrvatski birači dijele to vaše mišljenje i spremni su 11. rujna dati Mostu podršku za promjenu sustava?

- Most je jedini koji može promijeniti sustav. Naravno da mi u tome trebamo potpunu potporu svih hrvatskih građana. Neće se ništa dogoditi ako oni ostanu kod kuće i sjede ispred svojih televizija promatrajući kako život prolazi, a ništa se ne mijenja. I zato ih pozivamo da se uključe, za koga god glasovali, neka preuzmu svoj dio odgovornosti. Ako građani ne daju potporu Mostu, sve će ostati isto. HDZ i SDP nemaju se potrebe mijenjati ako su sami na vlasti.

Ipak, ankete pokazuju da će se vjerojatno ponoviti rezultati prošlih izbora, s možda minimalnim razlikama. Ako Mostu ne odgovaraju ni Milanović ni Plenković i uzima si pravo veta na prijedloge relativnog pobjednika, što ćemo onda? Opet na izbore? Ili ipak ne?

- Osnovni uvjet je poštovanje gospodarskog programa i stavki koje smo dogovorili da se u Hrvatskoj trebaju promijeniti. To je prvi uvjet. Taj uvjet nije bio zadovoljen ni od HDZ-a, koji je tvorio prošlu vladu, pa je poslije srušio, ni od SDP-a, koji je potpisao iste te promjene, a onda u Saboru skupa s HDZ-om rušio naše prijedloge. Drugi uvjet su jamstva koja ćemo objaviti tjedan dana prije izbora. Imat će mogućnost pokazati da žele promjene. Treće, nema mjesta za ljude protiv kojih se vode sudski procesi i koji imaju stotine kaznenih prijava. E, ako neka od tih strana pokaže da je zaista spremna odraditi posao, onda ta strana može dobiti naše privremeno povjerenje, koje traje sve do trenutka dok bude radila za Hrvatsku.

Ispune li se ti uvjeti, hoće li to onda biti koalicija s koalicijskim sporazumom i zajedničkim preuzimanjem odgovornosti ili opet “suradnja”?

- Mi smo za suradnju koja će definirati programe i odgovornost za sektore koje ste preuzeli. U Hrvatskoj koalicija znači da ostajete u njoj bez obzira na to što se događalo, da biste ostali uhljebljeni. Nama to nije interes. Zato govorimo o suradnji koja traje do trenutka dok se program i rokovi budu poštovali. Ne smije nikada koalicijski ugovor ići na štetu hrvatskih građana.

Prevladavajući je stav kako je Most svjetonazorski blizak desnom centra i da to zapravo determinira okrenutost suradnji s HDZ-om...

- Most je unutar sebe oko pitanja svjetonazora različit i zato inzistiramo ponajprije na gospodarskom programu. Dok se Most nije pojavio, pričalo se o ustašama i partizanima, danas je drukčije. U trenutku kada se povuče pitanje gdje se treba donijeti odluka o svjetonazorskim pitanjima, tu će svaka osoba unutar Mosta imati pravo na svoje osobno mišljenje. Ne vidim kako ćemo svjetonazorski riješiti pitanje Petrokemije. Uostalom, Most je socijalno osjetljiviji od SDP-a. Mi smo ti koji su se zaista borili za radnike. No treba zaštititi radnike, ali treba dati i mogućnost poduzetniku da ostvari investicije. HDZ, koji je navodno desno, za svih svojih mandata ekonomskim je programima kupovao socijalni mir. Ja onda definitivno ne shvaćam, kad oni meni pričaju, tko je lijevo, tko je desno.

Okrenimo se onda programima. Kakvu strategiju razvoja poljoprivrede Most drži prihvatljivom da se uključi u vladi i da na njoj inzistira?

- Snažna orijentiranost prema srednjem i malom poduzetništvu, uključujući male poljoprivrednike. I to je mjera s kojom smo mi već krenuli, u posljednja tri mjeseca dali smo više od 1000 stimulacija malim novim poljoprivrednicima. Druga stvar, za razliku od SDP-ova ministra, koji je namještao natječaje velikim igračima, mi smo revidirali sve te natječaje i isključili one koji su preko povezanih društava mislili uzeti ono što je zapravo bilo usmjereno srednjem i malom poljoprivredniku. Pravilnici koji se sada pišu u Ministarstvu poljoprivrede ići će upravo u tom smjeru. Mi trebamo graditi društvo poljoprivredni sektor na način da postoji mjesto za sve, a ne samo za velike.

Bojan DIVJAK
OSLOBODITI I RAD I PODUZETNIŠTVO

I HDZ i SDP najavili su svoju viziju reforme poreznog sustava i fiskalne politike. Gdje je tu Most?

- Za razliku od njih, koji pričaju bajke, mi smo napravili racionalan program. Trebamo osloboditi i rad i poduzetništvo. Rad možete osloboditi na način da povećate neoporezivi dio dohotka, tako da ljudi imaju veću plaću i da mogu više potrošiti. S druge strane, oslobađanje poduzetništva znači smanjiti porez na dobit s 20 posto, koliko je danas, na 17 posto. Tom mjerom vi dajete mogućnost poduzetniku da više novca koji ostvari može uložiti za daljnji svoj rad. Također treba se smanjiti porez na dividendu. Kada gledate strukturu javne potrošnje, znatno manji iznos novca troši se na investicije u javnom proračunu, a velik na održavanje hladnog pogona. To je nešto što se treba promijeniti. Omjer treba biti drukčiji. Smanjivanje PDV-a, što reklamiraju obje stranke, neće se dogoditi i to je čista laž, jer je PDV jamac stabilnosti državnog proračuna u ovom trenutku. To je moguće tek kada se poveća osobna potrošnja. Mislim da je za to potrebno dvije-tri godine. Manji PDV znači samo povećanje marže, ne i niže cijene.

PREUSTROJ LOKALNIH SAMOUPRAVA

Hoće li Most i dalje čvrsto inzistirati na regionalizaciji Hrvatske i ukidanju županija?

- Ako želite biti ozbiljni, morate napraviti analizu. Meni je smiješno da župani a priori izlaze bez bilo kakve analize i kažu nama - to ne treba. Analiza se trenutno radi. Imamo preliminarne rezultate za lokalne samouprave i tu se jasno vidi da do preustroja lokalnih samouprava mora doći. Trenutno se radi isto takva analiza za županije i ako ona pokaže da se to treba napraviti, onda ja ne vidim razlog zbog čega bi itko bio protiv toga.