Na sjednici Savjeta za europske integracije, međunarodnu i međuregionalnu suradnju Osječko-baranjske županije održanoj u srijedu u Osijeku mogao se čuti sablažnjiv podatak da je ponekad potrebno čekati i dvije i pol godine na odgovor državne birokracije na to je li neki od projekata poduzetnika ili institucija prošao na natječaju za novac iz odgovarajućeg europskog fonda. Taj primjer istaknula je Darija Krstić, voditeljica Centra za poduzetništvo Osijek.

I ne samo to, pokazalo se kako Hrvatska zahtijeva najkompliciraniju dokumentaciju kada je riječ o prijavi i provedbi projekata koje financira Europska unija, ustvrdio je Stjepan Ribić, predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje. Dodao je da su te često nepremostive administrativne prepreke, iskomplicirane do maksimuma, postavila naša ministarstva i agencije te da to nije nešto što nam je nametnula Europska unija. Zbog svega se toga naši prijavitelji prilično teško snalaze i moraju plaćati različite konzultantske tvrtke, koje im moraju tumačiti i pomagati u prijavi. U nekim drugim zemljama članicama EU-a, napominje Ribić, za prijavu za neke od europskih projekata potrebno je samo dvije-tri stranice papira. Mnogi poduzetnici, suočeni s nerazumljivim zahtjevima naše administracije, odustaju od natjecanja za europske projekte, i to je jedan od razloga podbačaja kada je riječ o povlačenju novca iz fondova Europske unije.

Jedna je od administrativnih teškoća i krajnje arbitrarno određivanje statističkih regija, na što su upozorili župan Vladimir Šišljagić i prvi čovjek Regionalne razvojne agencije Ribić. Tako su se, prema nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku razine NUTS 2, u regiji Panonske Hrvatske Vukovar i Osijek našli zajedno s puno razvijenijim Zagrebom i Varaždinom. Izjednačavanjem nejednako razvijenih dijelova Hrvatske Slavonija je dodatno osiromašena, jer su uvjeti pristupanja europskim fondovima lošiji zbog uključivanja hiperrazvijenog Zagreba u tu statističku regiju.