Velika Britanija oporezivat će pića s većim količinama šećera, a novac dobiven od toga poreza uložit će u zdravstvene programe za školsku djecu u sklopu strategije suzbijanja pretilosti u najmlađih.

Ta je vijest objavljena prošloga tjedna te je odmah privukla pozornost i u Hrvatskoj, jer je, između ostalog, i kod nas u više navrata spominjana slična inicijativa, ili, točnije - probni baloni, koji su ubrzo nakon objave u javnosti - nestajali. Posljednju je u travnju iznio tehnički ministar zdravlja Dario Nakić spomenuvši kako se razmišlja o porezu na slatkiše i slatka pića, no ubrzo je demantirao uvođenje bilo kakvih novih poreza.

Porez na zašećerene napitke već imaju skandinavske zemlje te Belgija, Francuska, Mađarska i Meksiko.

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (Klub socijalista i demokrata), koja je liječnica i članica parlamentarnog Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane, zaslužna je za inicijativu na razini Europske unije da se pravnom regulativom ograniče količine soli, šećera i transmasti u hrani. Ona je u veljači ove godine u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u Bruxellesu organizirala konferenciju “Bolja hrana za bolje zdravlje”. Konferencija je privukla veliku pozornost, na njoj je nastupilo više od 150 osoba, a u zaključku konferencije upozoreno je na potrebu promjena u prehrani građana EU-a.

Borzan je upozorila kako zbog svojih prehrambenih navika građani plaćaju previsoku cijenu. Podsjetila je da, unatoč tomu što ljudski život nema cijenu, bolesti koje nastaju zbog prekomjernog unošenja soli, šećera i masti stvaraju društvu troškove zbog bolovanja, bolničkog liječenja, potrošenih lijekova i odlazaka u prijevremenu mirovinu.

Za naš list u ponedjeljak je podsjetila kako se protiv pretilosti može boriti na više načina, od edukacije najmlađih o zdravim navikama do inicijativa za više kretanja i tjelovježbe, no da bi ona svakako pozdravila inicijativu o svojevrsnom šećernom porezu.

- Ako šećer negativno utječe na zdravlje ljudi, ne vidim razloga da se na to ne bi trebalo upozoriti, pa i posebnim oporezivanjem, kakvo imamo za alkohol i duhan. Međutim, mislim da se pitanje poreza na šećer, odnosno pravno reguliranje količina šećera u hrani treba provoditi na razini cijele Europske unije, kako bi to bilo obvezujuće za sve zemlje - kaže Borzan.

Napominje da bi prehrambene promjene koje bi nužno trebale dovesti do smanjivanja količina šećera u proizvodima trebale biti postupne. Dobar primjer je čokolada s mnogo kakaa, koja se nekada koristila samo za kuhanje, a danas je, s rastom svijesti o tome da je ta “gorka slastica” zdrava, popularna i tražena na tržištu.

Na pitanje koliko bi “šećerni porez” negativno utjecao na domaću prehrambenu industriju, Borzan drži da tu ne bi bilo negativnih utjecaja, jer bi ljudi i dalje kupovali takve proizvode.

- Pojedine konditorske kompanije već reagiraju na opasnosti koje izazivaju prekomjerne količine šećera u slatkišima. Primjerice, smanjuju pakiranja proizvoda jer konzument u pravilu pojede, recimo, čokoladu do kraja. Ako je ona manja, teško će se odlučiti otvoriti još jednu. U prehrambenim kompanijama svjesni su zdravstvenih težnji, jer njihov je cilj imati kvalitetne proizvode koji će se dobro prodavati, a ne da budu označeni kao nezdravi. Valja istaknuti kako mnogo toga diktiraju prehrambene navike, a one se mogu mijenjati, što postaje nužno zbog zdravlja ljudi i u tim promjenama mora sudjelovati prehrambena industrija -, zaključuje Borzan.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca - Udruzi prehrambene industrije i poljoprivrede, grupacija Koordinacije proizvođača hrane i pića kaže kako članice Koordinacije “razumiju i podržavaju nastojanja za unaprjeđivanjem zdravlja hrvatskih građana i svjesne su rastućeg problema prekomjerne težine stanovništva”. Ističu da te tvrtke već godinama kontinuirano šire ponudu proizvoda s manje šećera i kalorija te uvode manja pakiranja kako bi se i na taj način olakšala kontrola unesenih kalorija. Tome pomažu, kažu, i vidljivo istaknute energetske vrijednosti na svim proizvodima. Osim toga, naglašavaju u HUP-u, tvrtke provode niz aktivnosti kojima pomažu u edukaciji, informiranju i poticanju građana na brigu o zdravlju balansiranom prehranom i redovitom fizičkom aktivnošću.

Međutim, u HUP-u drže da se problem prekomjerne težine građana ne može rješavati samo porezom.

- Iskustva zemalja koje su posegnule za uvođenjem posebnih poreza s namjernom da time utječu na promjenu loših prehrambenih navika i životnih stilova govore da to nije učinkovita mjera. Porezi ne pridonose rješavanju problema pretilosti i bolesti koje su s time povezane, a istodobno negativnu utječu na prehrambenu industriju te dodatno pogoršavaju socijalni status siromašnijih građana, koji najveći dio primanja odvajaju za hranu. Primjerice, brojne studije koje se provode u Meksiku, koji je sličan porez uveo 2014., pokazuju da je nakon uvođenja poreza dnevni energetski unos smanjen za samo 6 - 10 kalorija, što je tek 0,5 posto ukupnog prosječnog dnevnog kalorijskog unosa tamošnjih stanovnika (prema podacima FAO-a, građani Meksika dnevno unose prosječno 3024 kalorije) - navodi nam stav HUP-a Milka Kosanović, direktorica Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a.

Nadalje, ona napominje kako je prehrambena industrija u Hrvatskoj, čiji značajan dio čine tvrtke koje proizvode konditorske proizvode i sokove, važan dio gospodarstva. Prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb, prehrambena industrija (proizvodnja hrane i pića) čini 24 posto ukupne industrijske aktivnosti u Hrvatskoj, zapošljava 20 posto svih zaposlenih u zemlji i po vrijednosti je izvoza peta industrijska grana.

- Sva hrana sadržava kalorije, a šećer, kao i druge namirnice, treba konzumirati umjereno. Na promjeni prehrambenih i životnih navika koje vode prekomjernoj težini zajednički trebaju raditi Vlada, industrija, znanstvena zajednica i nevladine organizacije kako bi se problem rješavao sveobuhvatno, sustavno i učinkovito - zaključuje Kosanović.