Objavljeno 24. kolovoza, 2016.
U Hrvatskoj će biti angažirano više od šest tisuća biračkih odbora
I na predstojećim će parlamentarnim izborima u Hrvatskoj biti angažirano više od šest tisuća biračkih odbora, koji će 11. rujna ove godine izravno provoditi glasovanje birača na biračkim mjestima te osiguravati pravilnost i tajnost glasovanja.
Anto Rašić, predsjednik Izbornog povjerenstva 4. izborne jedinice (inače predsjednik Županijskog suda u Osijeku), koja obuhvaća Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju, rekao nam je da će u toj jedinici biti 626 redovnih biračkih mjesta, 10 posebnih biračkih mjesta za privremeno upisane u popis birača izvan mjesta prebivališta, kao i posebnih šest biračkih mjesta za osobe smještene u ustanove socijalne skrbi. Ili ukupno 642 biračka mjesta u 4. izbornoj jedinici.
- Prema posljednjim izborima, održanim krajem prošle godine, u ovoj izbornoj jedinici trebalo bi biti približno 332 tisuće birača, s obzirom na to da ih je 332.101 tada bilo registrirano. Svaki birački odbor ima predsjednika i zamjenika predsjednika, te po četiri člana, kao i isto toliko njihovih zamjenika. Tako da svaki birački odbor ima ukupno deset članova. Četiri člana i četiri njihova zamjenika daju političke stranke, i to polovinu vladajući, a drugu polovinu predstavnici oporbe. Dosad su se oni oko toga uvijek uspjeli sporazumjeti, sukladno rezultatima, tj. postotku glasova - broju zastupnika koje su osvojili na prethodnim izborima za Hrvatski sabor - ističe Rašić, dodajući kako izbornom povjerenstvu tako preostaje da odabere predsjednike i zamjenike biračkih odbora, koji ne mogu biti pripadnici ni jedne političke stranke, a preporučuje se da se na ta mjesta imenuju pravnici.
- S tim što se vodi računa i o tome da u odborima budu oni koji su već sudjelovali u izbornim postupcima. Mi ne možemo utjecati na to koga će imenovati političke stranke, oni te podatke sami unose u aplikaciju, a mi na kraju samo donosimo rješenje. Kandidati koje stranke odaberu za članove i zamjenike biračkih odbora pak mogu biti pripadnici stranaka, u taj dio mi ne ulazimo - rekao nam je Rašić.
Na pitanje o broju birača na pojedinim biračkim mjestima kaže nam kako pokušavaju da u urbanim sredinama jedno biračko mjesto ne obuhvati više od 1000 birača, no ni to se uvijek ne može postići jer je u gradovima daleko veći broj stanovnika. Nasuprot tome, u nekim slabije naseljenim mjestima taj će broj zasigurno biti i daleko manji.
Kada je riječ o građanima zainteresiranima za sudjelovanje u radu biračkih odbora, oni se mogu javiti općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima na svome području. No, kako se za mjesta predsjednika i zamjenika biračkih odbora preferiraju pravnici, a sve ostale članove tih odbora predlažu političke stranke, jasno je da će bez volje samih stranaka tek rijetki od njih doista i sudjelovati u provođenju izbora.
Igor BOŠNJAK
Naknade od 300 do 350 kuna
Kada je riječ o naknadama članovima biračkih odbora, treba podsjetiti da su na prošlim izborima članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici dobili po 300 kuna, a predsjednik odbora i njegov zamjenik po 350 kuna neto, pa je za očekivati da tako bude i ovaj put, a odluku o tome donosi Državno izborno povjerenstvo. “Oni moraju proći i edukaciju, preuzeti materijal i osigurati biračka mjesta. Na sam dan izbora su angažirani i rade na biračkim mjestima dok izbori traju, gdje su izloženi i potencijalnim pojedinačnim pritiscima, te na kraju prebrojavaju glasove”, podsjeća Rašić. Na prošlim je izborima u odborima bilo angažirano ukupno 68.260 osoba, a ukupan trošak za naknade odborima u Hrvatskoj i inozemstvu bio je planiran na 43,3 milijuna kuna bruto.