ŽUPANJA

Unatoč spremnosti da Županjcima omogući da prvi put studiraju u svome gradu, Veleučilište Baltazar iz Zaprešića u Županji ipak neće otvoriti planirani dislocirani studij. Zanimanje potencijalnih studenata s područja grada, ali i općina koje gravitiraju Županji i na koje se računalo, izostalo je.

Od početka mjeseca, naime, u maloj vijećnici Grada Županje zaprimaju se prijave kandidata za stručne i specijalističke studije, gdje zainteresirani mogu popuniti prijavnice, dobiti brošure i sve potrebne informacije. Uvjet je za otvaranje dislociranog studija upis minimalno 50 studenata. Kako doznajemo, samo je jedna osoba do sada izrazila spremnost upisati studij, a samo njih troje-četvero došlo se raspitati o čemu se radi. Iako su čelnici Veleučilišta pri posjetu Županji kao prednost isticali da je, prema njihovim izračunima, povoljnije studirati u mjestu odakle student dolazi nego da odlazi u okolne centre i mjesta, županjski studenti očito nisu mogućnost studiranja na kućnom pragu prepoznali kao dobru priliku. A razlog je, poručuju, financijski.

- Naravno da bih želio studirati u svome gradu, ali u konkretnom slučaju problem je previsoka školarina! Iznos od 17 tisuća kuna za jednu akademsku godinu za naše skromne prilike stvarno je previše, a za mene osobno to je luksuz koji mi roditelji ne mogu priuštiti. Pa za taj iznos u Orašju, na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar, završim gotovo cijeli trogodišnji preddiplomski studij - kaže 20 -godišnji Ivan, student informatike, odnosno Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti. Napominje da je velika prednost studiranja u Orašju i puno veći izbor fakulteta, odnosno studijskih grupa.

- Orašje nam je blizu, a, što je bitno, na mostarskom sveučilištu studente iz Hrvatske nitko ne tretira niti doživljava kao strance. Ondje smo kao domaći i može se reći da studiramo na kućnom pragu. I upravo je blizina susjednog Orašja, prema meni, i glavni razlog nezainteresiranosti studenata za Veleučilište Baltazar - kaže Ivan.

Gradonačelnik Županje Davor Miličević priznaje da nije iznenađen, jer smatra da je školarina od 17 tisuća kuna za preddiplomski i 20 tisuća kuna za diplomski studij bila presudna za izostanak interesa potencijalnih studenata. Napominje da je situacija teška, u Županji je puno nezaposlenih, a i prosječna plaća onih koji rade znatno je niža od državnog prosjeka. Priznaje da bi otvaranje studija, u svakom slučaju, za Županju bilo velika stvar. Grad je u ovom slučaju afirmativno nastupio, Veleučilištu pružio svu tehničku podršku i pomoć oko organizacije privlačenja studenata i pružanja potrebnih informacija. Bio je spreman privremeno im ustupiti i vlastiti prostor. Ali Županjci, pokazalo se, uz najbolju volju, jednostavno nemaju financijske mogućnosti studirati na privatnom veleučilištu. I dalje se nadaju da će se jednoga dana situacija promijeniti i da će i Županja dobiti neke studijske programe unutar Ministarstva obrazovanja.