Javne rasprave o našim ekonomskim i narodnim nevoljama - takozvane znanstvene i takozvane političke - pate od dva masovno-psihološka sindroma:
1. Prvi je bijeg od vlastite odgovornosti i neznanja, a s tim u vezi i obećanja o “boljem sutra”, po logici uvijek su krivi ONI, drugi.
2. Drugi je sindrom vječnog iščekivanja spasa i spasitelja - Godota: najprije pada komunizma, zatim stvaranja RH, potom poštene privatizacije, nakon toga pobjede u ratu, pa primanja u EU, pa dolaska stranih investicija, brojnih novih izbora koji će donijeti bolje vladare, a danas “spasonosnih” EU fondova itd.
Upravo zbog toga što ne želim biti farizej, ali ni optimist po pozivu, a to moraju biti političari, javno priznati ono što je javnim znanstvenicima i umnicima u pravilu teško priznati a što bi Sokrat dobro znao i javno iskreno, ali i lukavo priznavao: Ja doista ne znam gdje se nalaze i kako izgledaju “izlaz” i “put/puteljak” koji bi nas izbavili iz ekonomskog pakla i beznađa!
Međutim, pouzdano znam da su dvije “spasonosne” fraze koje već godinama plutaju hrvatskom politikom i medijima - “treba slušati struku” i “trebaju nam odlučne strukturne reforme” - “spasonosni” mitovi, velike teorijske i političke laži.
Što se imenice “kriza” tiče, tom se riječju obično označava prekretnicu u nekom nestabilnom ili opasnom biološkom ili društvenom procesu koji ugrožava život, zdravlje, mir ili blagostanje pojedinca, okoliša, ekonomije, zajednice ili društva.
Nakon krize-prekretnice dolazi do naglog pogoršanja, sloma, propasti ili do poboljšanja stanja, primjerice, zdravlja ili gospodarskog stanja.
Izraz “kriza” naprosto je zbog prečeste uporabe izgubio svaki samorazumljivi smisao, jer se govori o krizi svega i svačega: obitelji, morala, religije, financijskoj krizi, dužničkoj krizi, krizi zdravstva, obrazovanja, povjerenja u institucije itd.
Kad su metafore u pitanju, ekonomisti koriste raznorazne metafore, prigodno posuđene iz različitih znanstvenih i stručnih oblasti:
Medicinske: bolest, depresija, kriza, rak-rana, kronična bolest, bolni rezovi, ekonomski poremećaj (kao duševni poremećaj), lijek protiv (krize, depresije, recesije).
Vojno-ratničke: obračun s krizom/proračunskim deficitom/inflacijom/nezaposlenosti, borba protiv recesije, strategija, taktika.
Meteorološke: cunami, potres, katastrofa, financijski Armagedon.
Teološke: ekonomski pakao, samo nam Bog može pomoći, sve odlazi dođavola.
Isposničke: stezanje kaiša/remena, stroga proračunska dijeta, stalno odricanje itd.
Kad, dakle, kažem da osobno ne znam pronaći mistični “izlaz iz krize”, ja zapravo plediram za novi pristup teorijskom i političkom raspravljanju o ekonomskim, političkim i masovno-psihološkim problemima s kojima se u posljednjih sedam godina susreće naša zemlja i veliki dio Europske unije i Europe općenito. O Bliskom istoku i Africi da ne govorimo.
Zapravo se zalažem za sasvim novi spoznajno-diskurzivni pristup “krizi” koji prigodno svodim na sedam antidepresijskih i antirecesijskih “zapovijedi”:
1. Priznajmo da “ništa” ne znamo (zapravo znamo puno, ali to znanje nije korisno za rješavanje problema koji nas muče).
2. Usudimo se - inovativno i eksperimentalno - misliti.
3. Opišimo pažljivo tijek “bolesti” u dugom razdoblju od 1990. (pa i ranije od te godine) do 2015.: povijest nastanka ključnih gospodarskih problema nacije i naroda: javni i vanjski dug, dužničko ropstvo brojnih građana i države, nezaposlenost, poduzetnička jalovost, skupa i neučinkovita državna uprava itd.
4. Iskoristimo “mudrost mase”, tj. iskustva, znanja i ideje tzv. običnih ljudi i javnog mnijenja.
5. Istražimo, spoznajmo i postupno iskoristimo neiskorištene resurse - ljudske, prirodne i materijalne - kojima raspolažemo, a ne znamo da postoje ili ne znamo što ćemo s njima.
6. Koristimo “dar sumnje” (Albert O. Hirschman).
7. Nadajmo se, ali ne pretjerano, učinku “skrivene ruke” (Albert O. Hirschman); primjerice odluci Europske unije o otpisu dijela dugova prezaduženih zemalja, pa i Lijepoj Našoj.
(Iz elaborata prof. dr. Slavena Letice “Perspektive izlaska iz društvene i ekonomske krize”, iznesenog 16. travnja 2015. na splitskom VIDIK festu, multimedijskom zbivanju prema zamisli idejnog začetnika i organizatora Hrvatske udruge Benedikt)