Objavljeno 19. kolovoza, 2016.
Govoreći o novcu koji je Europska unija namijenila društvenim poduzetnicima u Hrvatskoj prilikom svog nedavnog posjeta Osijeku, ministrica rada i socijalnog sustava Ana Šikić istaknula je upravo naš grad kao mjesto gdje se takav tip poduzetništva razvio.
Razgovarali smo stoga sa Sonjom Vuković, predsjednicom Udruge za kreativni razvoj Slap sa sjedištem u Osijeku, koja djeluje od 2000. godine. Prema njezinim riječima, društveno je poduzetništvo puno bolji pojam od prijašnjeg naziva socijalno poduzetništvo. Riječ je o tipu poduzetništva koje u isto vrijeme zadovoljava gospodarske, ekološke i društvene ciljeve. Dobit stečena u ovakvom tipu poduzetništva ponovno se investira za dobrobit zajednice, a samo se puno manji dio može vratiti ulagačima. Još jedan od ključnih termina je društveno odgovorno poslovanje. On podrazumijeva uključivanje skrbi za okoliš i društvo u sustav donošenja odluka.
Društveno se poduzetništvo pojavilo u posljednjih tridesetak godina i u svakoj se zemlji razvija s nekim svojih osobitostima. Filozofiji društvenog poduzeništva vrlo su bliski zadrugarstvo i etičke banke. Vuković ističe primjer zadruge Mondragon (Mondragon Korporazioa) koju je u Baskiji 1941. osnovao katolički svećenik José María Arizmendiarrieta. Ta zadruga, vjerojatno danas najveća na svijetu, trenutačno zapošljava 74.000 ljudi i obuhvaća 257 tvrtki koje posluju na načelima društvenog poduzetništva. Slične zadruge djeluju u Italiji i Njemačkoj. U Hrvatskoj se takav tip poduzetništva i poslovanja, podsjeća nas Vuković, razvio iz zainteresiranih nevladinih udruga.
Želeći odgovoriti na potrebe na terenu, udruge osnivaju zadruge i poduzeća usmjerene prema socijalno isključenim kategorijama stanovništva, osobama s invalidnošću, dugotrajno nezaposlenima, ženama koje se ne mogu zaposliti, prognanicima i dr.
Devedesetih, neposredno nakon rata, Sonja Vuković radila je za ogranak strane organizacije Međunarodnog odbora spasa (International Rescue Committee, IRC) u Osijeku gdje je organizirala tzv. proizvodni program koji je prognanicima omogućivao izradu rukotvorina, u prvom redu pletenih odjevnih predmeta rađenih prema zamisli angažiranog dizajnera i uz pomoć instruktorice pletenja. Nakon 1997. pokrenut je program mikrokreditiranja povratnika u Baranji i zapadnoj Slavoniji.
Nakon što je IRC 1997. prestao s djelovanjem, Vuković 2000. osniva Udrugu za kreativni razvoj Slap, čija je zadaća poticanje društvenog poduzetništva. Slap je ubrzo postao centar potpore svima koji su se htjeli baviti društvenim poduzetništvom, ne samo iz Slavonije nego i iz drugih dijelova Hrvatske, pa čak i susjednih država. D. Celing
SLAP OSNOVAO MODRU NIT
Godine 2010. Udruga za kreativni razvoj Slap, koju vodi Sonja Vuković, odlučila je koncept društvenog poduzetništva osnažiti i na nacionalnoj razini organiziranjem konferencije u Osijeku na koju su bili pozvani svi zainteresirani, od društvenih poduzetnika i aktivista do predstavnika iz Zavoda za zapošljavanje, ministarstava i sveučilišta. Uskoro je osnovana i platforma za neformalnu potporu, engleski nazvana SEFOR (Social Entrepreneurs Forum) te centri potpore okupljeni oko Klastera za ekodruštvene inovacije i razvoj, CEDRA) koji pružaju potporu društvenim poduzećima. Jedno vrijeme Slap je uspješno surađivao s europskim fondovima CARDS i IPA. Osimi toga, aktivno sudjeluje i u stvaranju Strategije razvoja društvenog poduzetništva. Slap je osnivač društvenog poduzeća Modra nit. To je mala marketinška tvrtka koja trenutačno zapošljava dvije osobe i specijalizirana je za društveni marketing i vidljivost europskih projekata.