Koliko Vukovar, hrvatski grad na Dunavu, ima stanovnika? Stvarnih, dakle onih koji doista i žive na svojim adresama u tome gradu? Pitanje je to na koje zapravo, nitko nema točan odgovor.

Posljednji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj, proveden u travnju 2011. godine, pokazao je da u gradu Vukovaru ima 27.685 stanovnika. Rezultati toga popisa, objavljeni koncem 2012. godine, čine službeni podatak u koji se, međutim, u Vukovaru – ne vjeruje.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava reći će da bi “realno u Vukovaru danas moglo biti između 22.000 i 23.000 stanovnika”. Spomenut će pritom famozna “fiktivna prebivališta” o kojima se u Vukovaru godinama govori, adrese i kućne brojeve “koji čak uopće ne postoje”, dok ljudi žive u Srbiji ili BiH, a kaže i kako je “dokazano da se jedan od osuđenih za ratni zločin na Ovčari 1991. godine, koji je u zatvoru u Srbiji, nalazi na popisu stanovnika Vukovara”.

Penava kaže kako nije sporno i to da ima i Hrvata s vukovarskog popisa stanovništva koji, pak, žive izvan Vukovara.

– Tražili smo od Milanovićeve vlade novi popis stanovnika za grad Vukovar, no nisu ga odobrili. Tražili smo i brisanje lažnih prebivališta, ali nisu ni to odradili – ustvrđuje Penava koji je prije nekoliko dana na medijskoj konferenciji za Milanovića, Ostojića i Pupovca, kojima su predočavali sporne podatke i tražili “sređivanje stanja”, kazao da su “kreatori kaosa” u Vukovaru. Kazao je i da se apelima iz Vukovara odazvao tehnički ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić koji je “u tišini krenuo sređivati stanje u popisima i brisati sve one koji u Vukovaru ne žive”. Neslužbeno, spominje se približno 1900 rješenja o odjavi prebivališta na području Vukovara.

– Cijela je ta inicijativa bila iz razloga da se svedemo u svoje okvire, da znamo koliko nas ima u gradu. Seljak zna koliko ima ovaca i koza, a mi ne znamo koliko imamo ljudi u gradu – poentirat će gradonačelnik Vukovara. I dodati kako se ta nepoznanica “onda koristi kako kome odgovara”.

Inicijativa za provedbom novog popisa stanovništva u Vukovaru je, kako nam je to srijedu u svojoj izjavi potvrdio Penava, i dalje aktualna. Međutim, nitko nam nije mogao konkretno odovoriti na pitanje postoji li zakonsko uporište da se u Vukovaru provede svojevrsni, izvanredni popis stanovnika. Gradonačelnik Penava, pak, kaže da prema tumačenju pravnika “nema uporišta, ali nema ni zabrana”, što bi se moglo tumačiti, prema Penavi, da je novo popisivanje stanovnika Vukovara “moguće, samo treba dobra volja”.

Iz cijele priče proizlazi i pitanje službene dvojezičnosti u Vukovaru, što redovito postaje tema i predizbornih kampanja pa tako i za predstojeće parlamentarne izbore.

– Trebamo utvrditi realno stanje, a potom iz stvarnih podataka proizlaze određena prava – kaže Penava.

Zamjenik vukovarskog gradonačelnika iz redova srpske manjine Srđan Milaković također se ovih dana osvrnuo na “ponovno akutualizirano pitanje nacionalnog sastava stanovništva Vukovara, odnosno broja Srba, a onda i prava na uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma”, ustvrdivši da bi ministar Orepić iz evidencije trebao obrisati i Hrvate s “fiktivnim prebivalištima”.

Prema neslužbenim saznanjima “obrisanih” s takvim adresama u Vukovaru bilo je, primjerice 2015. godine podjednako Hrvata i Srba i ostalih. Uzrok tome je sređivanje popisa birača kojih je u ovom trenutku u gradu Vukovaru – 25.617.

Demograf Dražen Živić iz vukovarskog područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, drži da valja “smiriti tenzije” i “ne politizirati” jer, između ostaloga, i do novog popisa stanovništva nije ostalo previše vremena.

– Za Vukovar je zapravo mnogo teži podatak demografski da imamo 150 stanovnika starijih od 60 godina na 100 stanovnika mlađih od 19 godina, prema popisu iz 2011. godine, a situacija je sada vjerojatno još nepovoljnija. Ta vrlo loša demografska struktura ono je što nas treba zabrinuti, a što se odražava na sve manjem natalitetu. Vukovar je 2015. godine imao oko 220 umrlih više nego rođenih, uvjerljivo najviše od svih gradova i općina najistočnije hrvatske županije, nitko nije ni blizu tako nepovoljnoj situaciji. Brinuti nas trebaju i iseljavanja – objašnjava Živić, koji je sklon mišljenju da Vukovar ima oko 20.000 stanovnika, iako smatra da se oko te brojke “lome koplja bez da se može postići dogovor”.

Pitanje broja stanovnika današnjeg Vukovara, gdje je 1991. godine, prema službenom popisu, živjelo nešto više od 45.000 stanovnika, prema Živićevim riječima je vrlo kompleksno pitanje.

– Mi ne znamo koliko Vukovar ima stanovnika – kaže demograf Živić, objašnjavajući kako su popisi 2001. i 2011. prema metodologiji bili različiti, a da ni jedan “nije odražavao realno stanje”. Tako je prvi poslijeratni popis govorio o 31.670 stanovnika Vukovara, među koje je pak, bilo uvršteno i 8000 tadašnjih prognanika, a uz to spominje i službeni podatak da se u Vukovar vratilo 60-ak posto prognanika.

– Dakle, uzme li se podatak da je od 2001. do danas veći broj umrlih od rođenih i veći broj iseljenih od doseljenih, jasno je da se pad stanovništva nastavlja – kazuje Živić.