Objavljeno 17. kolovoza, 2016.
U PU Osječkoj lani je 11 od 156 pritužbi ocijenjeno djelomice utemeljeno
Milijuni ljudi godišnje posjete Hrvatsku, a stranci, osim što su iznenađeni ljepotom krajolika, mogu uživati u još jednoj komparativnoj prednosti koju Hrvatska pruža. Naime, sigurnost u Hrvatskoj je, bez obzira na to što građani mislili o tome, na zavidnoj razini. Amerikancima koji dolaze zbog turističkih ili poslovnih razloga, često su iznenađeni kako opušteno ljudi hodaju noću velikim gradovima. Sigurnosno stanje nije bolje ni u velikim europskim gradovima pa taj aspekt postaje sve značajniji kako za turizam tako i za opći imidž cijele države.
Sredstva prisile
Primjerice, u SAD-u samo ove godine policija je usmrtila 623 osobe, a konačna brojka do kraja godine premašit će 1000 osoba. Istina je da u Americi živi oko 320 milijuna ljudi i da je Hrvatska mnogo manja, ali i kada bi se i tako uspoređivalo, u Hrvatskoj bi trebalo biti bar desetak poginulih od policijskog metka godišnje. Istina je da policija nije nikoga usmrtila godinama u RH, a vatreno oružje kao sredstvo prisile upotrijebljeno je samo četiri puta prošle godine. Policija u opisu posla nekada mora upotrijebiti prisilu, ali i u takvim slučajevima rijetko vadi “pendrek”. Palica je kao sredstvo prisile 2015. upotrijebljena 43 puta, dok je tjelesna snaga upotrijebljena 4328 puta, i to uglavnom u cilju sprječavanja bijega.
Ipak, građani imaju mnogo prigovora pa je policija u 2015. godini zaprimila 2495 pritužbi i anonimnih podnesaka na svoj rad, ali ih se samo 65 pokazalo opravdano, odnosno 156 djelomice utemeljno. Na lokalnoj razini brojke izgledaju ovako: u Policijskoj upravi osječko-baranjskoj prošle je godine zaprimljeno 156 pritužbi, od koji je pet utemeljeno i 11 djelomice utemeljno.
Građani najučestalije prijavljuju neuljudan odnos prema strankama i suradnicima za vrijeme rada, dok među težim povredama službene dužnosti prema Zakonu o policiji najviše prijavljuju neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza. Od povreda etičkog kodeksa hrvatske policije, najviše je prijava za neprofesionalno, nepropisno i pristrano postupanje, dok kod počinjenja kaznenog djela građani najviše prijavljuju zlouporabu položaja i ovlasti.
Problemi s povjerenstvom
Građane koje ne zadovolji prvi odgovor iz policije na njihovu pritužbu, a o kojoj odlučuje rukovoditelj ustrojstvene jedinice u kojoj radi policajac na kojeg se žalba odnosi, mogu se žaliti unutarnjoj kontroli MUP-a. Međutim, ako građanin ni tom ocjenom ne bude zadovoljan, u roku od 15 dana od primitka odgovora unutarnje kontrole, spis bi trebao dostaviti na rješavanje Povjerenstvu za rad prema pritužbama. To povjerenstvo trebalo bi postojati u MUP-u, a članovi bi mu trebala biti tri predstavnika građana, te jedan policajac koji nema pravo odlučivati. Međutim, ono nikad nije zaživjelo.
- Civilne udruge žalile su se jer je postojalo jedno povjerenstvo na razini MUP-a i tražile su da se povjerenstva osnuju u svakoj policijskoj upravi. Bili su raspisani natječaji na koje ili nije bilo dovoljno zainteresiranih, ili kandidati nisu prihvaćeni. Zbog toga povjerenstva nisu osnovana. Nemoguće ih je oformiti prema zadanim kriterijima, jer nema toliko zainteresiranih. Na državnoj razini to nije bio problem, ali ovako je riječ o 150 ili 200 ljudi koje je nemoguće naći - kaže Edin Sarajlić, tajnik Sindikata policije Hrvatske, koji je još 2011. godine isticao da se problem povjerenstva treba zakonski doraditi.
Ipak, građanin razočaran odgovorom iz MUP-a uvijek se može žaliti Državnom odvjetništvu koje tada, nakon što MUP dostavi spis, procjenjuje ima li osnova za tužbu ili nema. Ako se slučaj na koji se građanin žali ne goni prema službenoj dužnosti, onda ima pravo podnijeti privatnu tužbu.
Vuk TEŠIJA/Sandra LACIĆ
NEZAKONITO POSTUPANJE ISTRAŽUJE UNUTARNJA KONTROLA
Povrede službene dužnosti policijskog službenika mogu biti lakše i teže, od koji se teže povrede službene dužnosti propisuju zakonom, a lakše povrede zakonom i podzakonskim propisima. Postupak zbog lakše povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj po službenoj dužnosti, ili na pisani prijedlog nadređenog službenika, dok sam postupak vodi i odluku donosi ministar ili nadležni rukovoditelj. Postupak zbog teže povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj pokretanjem postupka nadležnom disciplinskom sudu. Za teže povrede službene dužnosti postupak vodi i odluku donosi disciplinski sud. Sumnje na nezakonito postupanje policijskih službenika, odnosno navode iz prijave građana provjerava Služba za unutarnju kontrolu.