Objavljeno 17. kolovoza, 2016.
Prošle godine u Hrvatskoj je na svom radnom mjestu, ili na putu do njega, poginulo 16 osoba. Uz to još 1970 ljudi na poslu je ozlijeđeno teško, a 11.129 lakše. Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) zaprimio je od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje podatke za 16.031 ozljedu na radu. Na svom radnom mjestu stradala je 13.161 osoba, a na putu do posla ili natrag još 2852 osobe.
U pet slavonskih županija, Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj, dogodile su se ukupno 2562 ozljede na radu.
Najviše ozljeda na radu dogodilo se u Zagrebu (4212), a slijede Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija. Osječko-baranjska županija nalazi se na četvrtom mjestu prema broju ozljeda na mjestu rada s 1261 stradalom osobom. U Vukovarsko-srijemskoj županiji na radu je ozlijeđeno 467 osoba, Brodsko-posavskoj 377, Požeško-slavonskoj 273, dok su u Virovitičko-podravskoj županiji na radu u 2015. godini ozlijeđene 184 osobe.
U Hrvatskoj žene se češće ozljeđuju na putu nego na radnom mjestu, tako je prošle godine, od ukupnog broja ozlijeđenih žena, njih 65,74 posto ozlijeđeno na putu, a 65,72 posto muškraca na radnom mjestu.
Prošle godine u Hrvatskoj su se najviše na radnom mjestu ozljeđivali radnici u dobi između 31 i 40 godina (4129), dok su odmah iza njih oni u dobi između 41 i 50 godina kojih je lani stradalo 3964.
Najviše stradalih radnika prošle godine bilo je iz uslužnih i trgovačkih zanimanja, od kojih su se najviše ozljeđivali trgovci – njih 1480. Od obrtničkih zanimanja i pojedinačnoj proizvodnji najčešće se ozljeđuju tokari, kovinotokari i strojarski mehaničari, a od tzv. jednostavnih zanimanja, čistači ulica i srodna zanimanja (1174). Kako ističu u HZZZSR-u, vozači i strojovođe lani su se također ozljeđivali u većem broju u odnosu na druga zanimanja, a stradalo ih je 1073. Najviše nesreća događa se ponedjeljkom između 8 i 14 sati na radnom mjestu, i između 6 i 8 sati na putu do njega.
Što se tiče vrste ozljeda na radu i ozlijeđenih dijelova tijela, radnici najčešće zadobiju rane, površinske ozljede, iščašenja, uganuća i nategnuća. Najčešće su ozljede ruku (4870), od čega su u 2559 slučajeva radnicima stradali prsti. Slijede ozljede nogu (3979), gdje najčešće stradavaju koljena, potkoljenice i gležnjevi. Najčešći uzrok koji je doveo do ozljede radnika je poskliznuće, spoticanje i padanje.
Sandra LACIĆ
U UREDIMA 627 STRADALIH
Prema analizi ozljeda na radu, najviše je ljudi na radnom mjestu (4384) stradalo radeći u industrijskim zonama, a 808 radeći na gradilištima, u građevini, u kamenolomima i rudnicima. Zanimljivo je da je čak 2926 ljudi nastradalo u uredima, zabavnim parkovima, školama, muzejima, trgovinama... Od toga je čak 627 ljudi ozlijeđeno u uredima i sobama za sastanke. Uspoređujući podatke iz ureda, zanimljivo je da je u šumama ozlijeđeno upola manje ljudi – 314.
NA 1000 ZAPOSLENIH NAJVIŠE STRADALIH U PRERADI
Izračunata je i stopa broja ozljeda na radu na 1000 zaposlenih po granama djelatnosti na temelju prosječnog broja zaposlenih prema granama djelatnosti iz mjesečnih statističkih izviješća Državnog zavoda za statistiku. Tako se brojčano najveći ozljeda na radu dogodio u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Međutim, najveća stopa broja ozlijeđenih na 1000 zaposlenika bila je kod zaposlenih u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom i pri djelatnosti sanacije okoliša.
statistika
NAJVIŠE JE POVRŠINSKIH OZLJEDA