Uspoređujući trendove proizvodnje mesa peradi u zadnjih pet godina u registriranim klaonicama primjetna je određena stagnacija, podaci su to s kojima raspolaže Croatiastočar - gospodarsko interesno udruženje za proizvodnju, preradu i promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane.

No, ako se uspoređuje ukupna nacionalna proizvodnja mesa prema bilancama jednodnevne peradi onda ona bilježi rast od 5 %, što je manje rasta proizvodnje EU 28 članica, a poglavito novopridošlih članica koje su uspjele povećati proizvodnju za više od 30 %.

“Poslovni subjekti iz peradarskog sektora svih ovih godina nisu koristili kapitalne potpore iz državnog proračuna, a isto tako su u skromnim okvirima koristili u pojedinačnim slučajevima investicijske potpore iz pretpristupnih EU fondova. Također u RH kao i u Europi peradarstvo nije imalo i nema izravnih potpora s time da poslovni subjekti koji se bave peradarskom proizvodnjom u RH gotovo da i nemaju vlastitih zemljišnih površina što je dodatni hendikep u konkurentnosti u odnosu na EU proizvođače koji posjeduju srazmjerno znatno veći broj hektara u odnosu na naše poslovne subjekte. Uspoređujući statistiku proizvodnje u sektoru pilećeg mesa u zadnjih sedam godina vidljiv je kontinuirani rast proizvodnje jednodnevnih pilića uz istovremeni rast izvoza i uvoza s time da izvoz jednodnevnih pilića nadilazi uvoz u proteklim godinama. U sektoru pilećeg mesa vidljiva je također kontinuirana disproporcija između registrirane proizvodnje u klaonicama te ukupne nacionalne proizvodnje. Razlika proizlazi manjim dijelom od proizvodnje domaćinstava za vlastite potrebe, a većim dijelom ta razlika se odnosi na sivo tržište kod manjih klaonica pilića za koje nema preciznih dnevnih pokazatelja o klanju. U sektoru proizvodnje purećeg mesa u istom promatranom razdoblju evidentan je pad proizvodnje i to najvećim dijelom zbog prestanka proizvodnje purećeg mesa u Istri polovinom 2012. godine”, navodi se, između ostaloga, u izvješću Croatiastočara, uz napomenu da se uvoz mesa peradi u zadnjih deset godina permanentno povećava, posebice u zadnje dvije godine.

Izvoz mesa peradi, unatoč gubitku CEFTA tržišta u 2013., u zadnje dvije godine ponovno ima tendenciju rasta. Usprkos vrhunskim tehnološkim rezultatima te visokoj kvaliteti domaće proizvodnje mesa peradi, cjelokupni sektor suočen je s vrlo ozbiljnom, u najčešćim slučajevima nelojalnom konkurencijom kod nekih konzumnih kategorija mesa peradi koje dolaze iz zemalja s velikim proizvodnim viškovima, koje na svom domicilnom tržištu postižu znatno veće neto prodajne cijene, ili iz zemalja gdje je ova proizvodnja subvencionirana prema raznim oblicima državnih potpora. Valja napomenuti da cjelokupni sektor opterećuje deflacija prodajnih cijena proizvoda koja neprekidno traje više od 2,5 godine. Nositelji peradarske proizvodnje koji svoju realizaciju realiziraju na tržištu mesa i mesnih proizvoda nakon ulaska u EU, bili su primorani sniziti svoje prodajne cijene što opterećuje ukupno poslovanje u ovom sektoru. Neto prodajne cijene u zadnje dvije godine ispod su prosjeka EU cijena. Uz proizvodnju pilećeg i purećeg mesa u RH se proizvodi još oko 1000 tona mesa pataka i gusaka te oko 2000 tona kokošjeg mesa. Kada se analiziraju proizvodni trendovi prema statističkim podacima vidljiva je relativna stabilnost u proizvedenim količinama mesa peradi u registriranim klaonicama, dok ukupna nacionalna proizvodnja bilježi manji trend pada i to vjerojatno zbog manje proizvodnje u domaćinstvima za vlastite potrebe.