Putnici koji češće prolaze Podravskom magistralom iz smjera Osijeka prema Donjem Miholjcu nikada ne skrivaju da im je uvijek atraktivno proći kroz dva jedinstvena naselja Grada Belišća koja već stoljećima žive u simbiozi i zajedništvu.
Naselja su Veliškovci i Gat, koja jedno od drugog dijeli samo cesta. Dva sela, za koja stanovnici Valpovštine oduvijek rado kažu da su kao prst i nokat, zbog tog svog smještaja s lijeve, odnosno desne strane ceste umnogome izazivaju pozornost javnosti, ali za same mještane tih sela u tome nema ništa čudno, jer oni znaju da ih fizički dijeli samo cesta, a ujedinjuje sve ostalo.
VELIŠKOVCI
Kao jedno od najstarijih i najvećih prigradskih naselja Grada Belišća, Veliškovci se spominje već krajem 15. stoljeća, kao dio valpovačkog vlastelinstva. A upravo je župa Veliškovci najstarija na području Belišća. Postojala je još krajem 18. stoljeća, a trajno uspostavljena 1840. godine. Nedugo zatim s radom je započela i osnovna škola 1842. godine, a već i ovi letimični podatci kazuju kako je riječ o selu duge povijesti i bogate tradicije. Danas su Veliškovci jedno od najvećih prigradskih naselja komunalno uređeno i opremljeno na zavidnoj razini. U njegovu središtu nalazi se župna crkva iz 1902. godine kojoj pripadaju i filijale u susjednim Tiborjancima te Gatu, kao i Hrvatski dom u kojem je smješten vatrogasni dom, trgovina te ordinacija obiteljske medicine, dok su u gornjem dijelu objekta prostorije lokalnog kulturno-umjetničkog društva.
Najmlađi stanovnici ovdje istinski uživaju jer imaju na raspolaganju i tri dobro opremljena dječja igrališta, osnovnu školu i dvoranu. Također treba spomenuti da je na groblju u Veliškovcima sagrađena i uređena mrtvačnica.
Posljednji predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Veliškovci prije ukidanja ovog tijela, Dubravko Šilović, ističe dobru suradnju s Gradom Belišćem, s kojim se zajednički planiraju i provode svi projekti važni za selo. Ponosan je što u svome selu imaju i dva privredna subjekta - poljoprivredne centre Valpovo i Veliškovce, kao i poljoprivredne apoteke, obrtničke radnje stolara, zidara, frizera i vodoinstalatera te čak tridesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, OPG-ova. Vlasnici gospodarstava bave se stočarstvom, plasteničkom proizvodnjom, povrtlarstvom, ovčarstvom i drugim djelatnostima. Komunalna infrastruktura je dobra, a u tijeku je projekt izgradnje kanalizacije u kojemu su već postavljene cijevi kroz selo.
Uspješno djeluju i brojne udruge - nogometni klub, vatrogasno društvo, KUD te podružnica Udruge sv. Vinka Paulskog. Važan sadržaj je i pošta u susjednom Gatu koju dijele dva sela, čime se olakšava komunikacija stanovnika i Veliškovaca i obližnjih sela.
Zanimljivo je naglasiti i podatak kako u pet seoskih ulica postoji ukupno 4700 metara nogostupa, koji je dobro održavan, a ove godine planiraju i nastaviti sa širenjem. No, nužna je kvalitetnija rasvjeta na raskrižju na državnoj cesti, kod semafora, te postavljanje semafora kod osnovne škole. To je sve u planu, kao što je u planu i novi projekt moderne LED rasvjete kroz cijelo selo.
NASELJENO 200 DOMAĆINSTAVA
Prema posljednjem popisu, u Veliškovcima žive 682 stanovnika u 200 domaćinstava. Malo je poznat podatak da je i prva škola na području Grada Belišća otvorena upravo u Veliškovcima, još 1842. godine. Danas se u novoj školi, sagrađenoj 2004., školuje 155 osnovaca u 8 razrednih odjela, a uz školu je 2011. godine sagrađena i sportska dvorana. Veliškovačka Područna školu, koju pohađaju djeca i iz susjednog Gata te Tiborjanaca, u sastavu je Osnovne škole Ivana Kukuljevića Belišće i djeca u ovoj školi sa šest učionica s pripadajućim kabinetima, knjižnicom i informatičkom učionicom imaju identične uvjete obrazovanja kao u matičnoj 'gradskoj' školi. Razrednu nastavu izvode četiri učitelja, a u predmetnoj nastavi radi dvanaest učitelja.
Veliškovčani su osobito ponosni na činjenicu što imaju jedno od najuspješnijih dobrovoljnih vatrogasnih društava na samo u Slavoniji i Baranji nego i u Hrvatskoj, te da već godinama nižu najviša odličja na različitim vatrogasnim natjecanjima u pionirskoj i seniorskoj konkurenciji. Društvo koje ove godine slavi svoj 90. rođendan tijekom svoje povijesti bavilo se i kulturnom djelatnošću te poticanjem društvenih aktivnosti, organizirajući razne proslave, zabave i manifestacije. I danas se, osim gašenjem požara i tehničkim intervencijama, DVD bavi promidžbom vatrogastva, održavanjem prezentacija u školi i pokaznih vježbi, protupožarnom preventivom, prikupljanjem i osposobljavanjem članova, radom s djecom i mladima, održavanjem vatrogasnih vježbi i sudjelovanjem na vatrogasnim natjecanjima te organiziranjem prigodnih zabava (pokladna, martinjska, valentinovska, kirvajska). DVD ima više od 100 svojih članova među kojima su 34 člana od 6 do 12 godina, 22 člana od 12 do 18 godina, 32 člana od 18 do 40 godina, 19 članova od 40 do 55 godina te 8 članova starijih od 55 godina.
- U posljednjih dvadesetak godina ekipe sudjeluju na županijskim vatrogasnim natjecanjima u svim kategorijama. Posebno se ističe sudjelovanje muške mladeži na posljednja tri državna natjecanja vatrogasne mladeži održanima u Šibeniku, Zadru i Čakovcu pod vodstvom zapovjednika Josipa Kozine, gdje su ekipe ostvarile zapažene rezultate. DVD je posebno ponosan na sudjelovanje ekipe mladeži u Sloveniji, u mjestu Zbilje, na tradicionalnom susretu mladeži Hrvatske i Slovenije - kaže tajnica DVD-a Veliškovci Tea Kozina dodavši da je DVD Veliškovci poznat i po organizaciji dva županijska natjecanja za članove i pet kupova Slavonije i Baranje u radu s vatrogasnim cisternama. U posljednjih 14 godina Društvo aktivno sudjeluje u radu Kampa vatrogasne mladeži u Fažani.
GAT SE DIČI SVOJIM KORIJENIMA
Naselje Gat šire je poznato kao rodno mjesto Josipa Hamma, svjetski priznatoga slavista i lingvista, najvećega uglednika kojega je Grad Belišće podario hrvatskoj kulturi, a smjestio se na kontaktu rijeke Drave i naplavne ravni rijeke Karašice. Pretpostavlja se da je podrijetlo imena Gat vezano uz davno postojanje vodenica-mlinova na Karašici (ili Dravi) u blizini sadašnjega naselja. Prvo pouzdanije spominjanje Gata datira iz 1444. godine pod imenom Kabogatha, a prva prezimena zapisana su u popisima 1698. i 1702. godine: Čelebić, Kovačević (naziv zadruge ili obiteljske grane Ignjatini, Markovićevi, Markovi, Kovačevi, Pavokovi), Lovrić (Lovrićevi), Maturić (Maturini), Salajić (Ilijini/Ilini), Sever (Andriškovi, Severovi) i Vučić (Vračarini, Margini, Adamovi). Potom, novopridošli su preci ovih suvremenih Gaćana sljedeći: do 1720. Hajduković (Mihaljićevi), između 1720. i 1722. Bošnjak (Paucenovi), Stanić (Kovačićini, Stanićevi) i Šandor (Škaljini), do 1733. Martinčević (Peroševi), između 1748. i 1754. Torjanac (Mišetini) te 1783. Paulić. Rezultati su to dugogodišnjeg istraživanja poznatog lokalnog povjesničara i rođenog Gaćanina Milana Salajića.
DVA VELIKA VALA DOSELJAVANJA
Pod osmanskom vlašću svi su stanovnici Gata bili protestantske vjere (kalvini), a po oslobađanju uz zabranu službe kalvinskome pastoru, vraćaju se na katoličku vjeru. Stanovništvo bilježi početni rast usporedno s razvitkom valpovačkoga vlastelinstva od sredine 18. st. do 1830-ih godina. Prvi značajniji val naseljavanja događa se dolaskom više obitelji Nijemaca iz Bačke i Baranje u drugoj polovini 19. stoljeća te Nijemci na početku 20. stoljeća čine čak 19 posto stanovništva Gata i najbrojnija su manjina sve do 2. svjetskoga rata i njihova ratnoga i poratnoga stradavanja i egzodusa.
Drugi val naseljavanja bio je onaj iz Hrvatskoga zagorja sredinom prošloga stoljeća, kada u Gat pristižu brojne obitelji Zagoraca. Posljednji veliki porast broja stanovnika zabilježen je 80-ih godina, a bio je potaknut snažnim razvojem belišćanske industrije, koji je pratilo intenzivirano zapošljavanje. Od tada i Gat sa svojih 705 stanovnika u 154 domaćinstva, kao i ostala naselja Grada, osim Kitišanaca, bilježi stalni demografski pad.
I u Gatu je 20-tak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova), tri proizvođača povrća, pet proizvođača mlijeka, a u gospodarstvu obitelji Lehki uzgajaju koze i proizvode prvorazredni kozji sir. Krajem prošle godine otvoren je i pogon za proizvodnju slavonskog kulena i drugih tradicionalnih slavonskih mesnih delicija u sklopu OPG-a Novosel, na samom ulazu u Gat iz smjera Donjeg Miholjca, a ova obitelj poznata je i kao prvi lokalitet seoskog turizma na području Grada Belišća. Uz turizam, u selu su i tri ugostiteljska i jedan trgovački obrt.
Gat ima čak tri vikend-naselja - Petrovo Selo, Prečka i Karašica, s ukupno 70-ak vikendica, od čega je 7 stalno naseljenih. A upravo iz ovog sela krenuo je veliki projekt navodnjavanja za područje Grada Belišća koji, nažalost, danas koristi samo nekoliko poljoprivrednika, iako je njegov potencijal daleko veći. U ovom selu nedavno je sagrađeno i uređeno asfaltno rukometno i košarkaško igralište vrijedno 280.000 kuna. Dječje igralište kod crkve uređeno je i opremljeno novim igralima koja stoje na raspolaganju za 85 djece do 12 godina, koliko ih ima u selu. U selu je postavljen i zeleni otok, a svojim najvažnijim budućim projektom u selu Gaćani smatraju gradnju novog društvenog doma na lokaciji starog. Najveći dio novca potrebnog za gradnju i opremanje doma u Gatu planira se osigurati iz europskih fondova. Za to je pripremljena sva potrebna dokumentacija i mještani su optimisti te očekuju da će projekt biti prihvaćen. Računa se i na domaće izvore financiranja, prvenstveno nadležnog ministarstva, koja potiču štednju energije i energetsku učinkovitost.
Piše: Lidija ANIČIĆ
STARI PLESOVI
Veliškovčani na smotri folklora u Zagrebu davne 1938. godine
Stanovnici Veliškovaca, Gata, ali i susjednih Tiborjancima, dugi niz godina njeguju folklornu tradiciju i čuvaju stare slavonske plesove i pjesme. Stare fotografije pokazuju sudjelovanje Veliškovčana na folklornim smotrama u Zagrebu 1938. i 1968. godine, a također i 1968., na Vinkovačkim jesenima. Shvaćajući kako im je zajedništvo na prvom mjestu, 1990. godine udruženim snagama stanovnici Veliškovaca i Gata te Tiborjanaca osnivaju Kulturno-umjetničko društvo Ante Evetović Miroljub. Idejna začetnica, prva plesna voditeljica i jedna od osnivačica KUD-a je mjesna učiteljica Ankica Jurina, koja je također bila i prva predsjednica KUD-a. Upravo učiteljica Ankica u svom dugogodišnjem radu u školi promicala je slavonsku tradiciju te u sklopu izvannastavnih aktivnosti poučavala djecu slavonskim plesovima i na taj način promicala folklor i kulturu ovoga kraja u dva mjesta. Ova dobitnica javnog priznanja Grada Belišća za goleme zasluge na planu očuvanja folklorne baštine uvijek rado priča da je društvo ime dobilo po župniku iz Veliškovaca s početka 20. stoljeća, Anti Evetoviću Miroljubu, koji je bio poznati hrvatski narodni pjesnik, profesor filozofije, publicist i javni djelatnik. Njegov primjer i danas slijede KUD-ovci ova dva sela, potpomognuti Tiborjančanima, koji su tijekom svog postojanja nastupali na mnogim manifestacijama i smotrama, ali i realizirali brojna gostovanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebno su im značajna dva gostovanja u Dannstadtu, u Njemačkoj, gdje su ih srdačno ugostili Nijemci podrijetlom iz Veliškovaca.
SLAVONSKA GRANA
U sklopu KUD-a otprije tri godine djeluje i Pjevačka skupina Slavonska grana, koja ima 22 pjevača i čija je voditeljica također Ankica Jurina. Skupina izvodi stare slavonske, izvorne pjesme bez pratnje instrumenata (a capella), a nastupaju kao ženska i mješovita skupina. Tu je još i skupina Divani, koja izvodi recitacije, monologe i igrokaze na šokačkom divanu, s tematikom života slavonskog čovjeka. Stanovnici se nadaju da će pod umjetničkim vodstvom Ankice Jurine uskoro dobiti dječju pjevačku skupinu, koja je u fazi formiranja.
U GAT PO POŠTU
I dok stanovnici Gata u Veliškovce idu u školu, stanovnici Veliškovaca u Gat idu po poštu, jer poštanski ured u selu postoji godinama. Premda je njegovo ukidanje već bilo na pomolu, zahvaljujući intervenciji Grada Belišća, on je i danas u funkciji, što mještani pozdravljaju.
Ponosni smo na sudjelovanje ekipe našeg DVD-a u mjestu Zbilje, na tradicionalnom susretu mladeži Hrvatske i Slovenije...
TEA KOZINA
Naselje Gat šire je poznato kao rodno mjesto Josipa Hamma, svjetski priznatoga slavista i lingvista...