Kombajni su utihnuli, pšenica je ovršena i sada je nastao muk. Žetve kao da nije ni bilo. A prijašnjih godina tek je nakon nje nastajala galama, a potom i prosvjedi – zbog otkupa i cijene žita. No ove godine ni glasa, ni povika negodovanja oko tako niske cijene pšenice da ju dio ratara, poput Antuna Vrakića iz Sića, pokraj Nove Gradiške, (još) ne predaje, jer bi to, kaže, s obzirom na cijenu, koja pada i ispod 70 lipa za kilogram, bilo čisto darovanje.

U žetvi je najviše povika bilo zbog toga da je samo 2-3 % pšenice prve klase. Za nama je jedna od gotovo rekordnih žetvi; u Žitozajednici kažu da je još rano govoriti o ukupnim brojkama, no da bi trebalo biti požnjeveno više od 900.000, možda čak i blizu milijun tona pšenice, uz prosječan prinos od 6,5 t/ha, što je rekord u posljednjih deset godina. No na terenu su brojke o ostvarenoj cijeni poražavajuće, pa ona, kad se odbiju u međuvremenu poskupjeli troškovi, pada i do 68 lipa, a Vrakić navodi i 65 lipa za kilogram.

Lani su ratari odgađali predaju žita u iščekivanju bolje cijene, pa na kraju dobili manje nego na početku. Ratar Ivica Josipović iz Satnice Đakovačke, kaže, predao je pšenicu ugovaratelju proizvodnje, Žitu. Pšenica mu se kreće od stočne do treće klase, uz prinos od oko 6 t/ha.

– Cijena moje pšenice bit će od 80 do 91 lipe po kilogramu. A zašto se šuti o njoj? Ne znam ni ja više o čemu se tu radi. Naše udruge su stale. Ljudi su očito više okupirani isplatom poticaja i smanjenjem njihovih iznosa. A preniska cijena pšenice rezultirat će time da će mnogi odustajati od njezine sjetve i nagodinu će je biti zasijano manje. Očito je ovoj državi cilj da se pšenica ne sije. Ja ću je zasijati na 10 ha zbog plodoreda, zbog cijene ne. Lani su oni koji su čekali na predaju žita dobili još manje, pa ove godine to ne žele - kaže Josipović.

Njegov suseljanin i predsjednik Udruge OPG-ova Život Antun Laslo kaže kako su na terenu obračunske liste šarolike.

- Razgovarao sam s jednim našim članom iz Gata. Kada su mu oduzeti svi troškovi, on je za pšenicu dobio 72 lipe za kilogram, a drugi naš član, s područja Brodsko-posavske županije, kaže da izračuni govore da će mu pšenica, kada se odbiju troškovi, imati cijenu od samo 68 lipa po kilogramu. Ove godine poljoprivrednici manje skladište jer troškovi silosa snižavaju cijenu ionako prejeftine pšenice. Državnih silosa i prostora nema, sve je privatno. Država ništa ne poduzima oko Kodeksa o otkupu žitarica, a mogla bi ga promijeniti u roku od pola sata jednom uredbom. Poljoprivrednici su postali pasivni do kraja; vide da ništa ne vrijedi, stihija je uzela stvar u svoje ruke. Nismo mi ni protiv države, ni protiv premijera, ni ministra, samo želimo rješavanje problema - kaže Laslo, koji je svoju pšenicu predao.

– Mi radimo s BC Institutom. Cijena je 80 lipa za kilogram, a za više nisam ni čuo. Daleko je to od zadovoljstva, no prema ostalima… - kaže Laslo.

Dodaje kako je cijena pšenice u BiH 1,20 kn pa s tim povezuje slučaj firme iz Ivankova, koja za 85 lipa otkupljuje svu pšenicu. – Očito na takav način otkupljuju žito za Bosnu i imaju svoju računicu i zaradu - drži Laslo.

- Ja svoju pšenicu nisam prodao! Kako da ju nekome poklonim? Jer kako drukčije nazvati njezinu prodaju po 65-70 lipa? Prodao sam pivski ječam i uljanu repicu i imam od čega živjeti - rezolutan je Antun Vrakić, čija je pšenica ove godine treće klase.

I u Žitozajednici cijenu ocjenjuju preniskom. – Cijena nije jedinstvena, ni po razredima, ni po područjima. Na primjer, Čakovec i Podravka - sjeverni dio RH ponudio je više cijene od Slavonije, gdje su one od 0,85 do 1,00-1,05 kn za prvu klasu, a Podravka je, primjerice, za nju davala 1,15 kn. Uglavnom, čeka se bolja cijena. Oni koji su imali ugovorenu proizvodnju - pšenicu su predali i dobili novac, a drugi čekaju bolju cijenu - kaže direktorica ŽZ Nada Barišić.