Način na koji ljudi žive zajedno značajno se promijenio tijekom posljednjih desetljeća. Brak je dugo bio smatran jedinim načinom na koji se mogla osnovati obitelj. To se posljednjih godina promijenilo, poglavito unutar Europske unije, pa su izvanbračne zajednice i registrirana partnerstva postali mnogo učestaliji.
Posljedično, rađa se sve više izvanbračne djece, i to mijenja strukturu i načine zajedničkog života u EU. Eurostat, europska agencija za statistiku, pozabavila se ovim pitanjem kako bi bolje razumjela procese koji se odvijaju unutar EU.
Tijekom 2011. godine 2,1 milijun parova sklopilo je brak unutar 28 zemalja Unije, što odgovora broju od 4,2 braka na 1000 stanovnika, što je opet dosta manje od stope 5,2 (na 1000 stanovnika) koja je zabilježena 2000. godine. S druge strane, 2011. godine zabilježen je gotovo milijun razvoda u EU, što odgovara brojci od dva razvoda na 1000 stanovnika, a to je povećanje u odnosu na 1,8 razvoda na tisuću stanovnika, koliko je zabilježeno 2000. godine. Iz toga se nameće zaključak da Europljani sve rjeđe stupaju u brak i sve se učestalije razvode.
Brak “nije u modi”
Najveća stopa sklapanja brakova u 2013. godini bilježi se u Litvi (6,9 na tisuću stanovnika), Cipru (6,4) i Malti (6,1), dok je najniža stopa zabilježena u Bugarskoj i Sloveniji (obje zemlje 3 braka na 1000 stanovnika), Purtugalu (3,1) te Italiji i Luksemburgu (3,2).
Od kada je razvod postao legalan na Malti, 2011. godine, sada se moguće razvesti u svim državama EU-a.
Tijekom 2013. godine najviša stopa razvoda bila je u Latviji (3,5 na 1000 stanovnika), Danskoj i Litvi (3,4), te Švedskoj (2,8). Najmanje razvoda zabilježeno je u Irskoj (0,6 na 1000 stanovnika), Malti (0,8) i Italiji (0,9). Hrvatska se nalazi ispod prosjeka EU-a (dva razvoda na 1000 stanovnika), s 1,8 razvoda na tisuću stanovnika 2013. godine.
Iako brak polako “izlazi iz mode” u nekim EU zemljama, on je i dalje dominantan oblik zajednice, pa se tako više od 55 posto populacije starije od 20 godina unutar Europske unije nalazi u braku.
Podaci po zemljama govore da najviše vole biti u braku ljudi na Malti i Cipru (64,6 posto populacije starije od 20 godina), Grčkoj, (62,4 %), Rumunjskoj (61,1 %) i Poljskoj (60,8 %). Najmanje skloni bračnom životu su Estonci (41,5 posto populacije starije od 20 godina), Šveđani, (43,9 posto), Latvijci (46,9 %), Mađari (47,7 %), Finci (48,3 %) i susjedi Slovenci ( 49,9 %)
Gledajući broj razvedenih ljudi, najveći postotak u populaciji imaju u Latviji (15 %), Estoniji (14,5 %) i Češkoj (12,8 %), dok je najmanji broj razvedenih na Malti (0,6 posto populacije), Irskoj (2,6 %) i Italiji (2,8 %).
Hrvatska bilježi 59 posto stanovništva starijeg od 20 godna koje je u braku, 12 posto udovaca i udovica, 4,7 posto razvedenih i 23,8 posto samaca.
Izvanbračne zajednice
Među mlađim generacijama (od 20 do 29 godina starosti) njih 15 posto živi u izvanbračnoj, neregistriranoj zajednici unutar 28 zemalja EU.
Ovaj oblik neregistrirane zajednice nije naročito popularan u Hrvatskoj, pa samo 2,9 populacije starije od 20 godina živi “neregistrirano”. Konzervativniji od Hrvata jedino su Grci (1,7 %), Poljaci (2,1 %) i Maltežani (2,5 %). S druge strnae U Švedskoj je to sasvim prihvatljiv način života, pa čak 18,3 posto populacije živi u zajedničkom domaćinstvu, neregistrirani u bilo kakav oblik partnerstva, braka ili sl. Visok postotak izvanbračnih zajednica prisutan je u Estoniji (16,4 %), Francuskoj (14,3 %) te u Danskoj i Finskoj (14 posto).
Izvanbračna zajednica prihvatljivija je za mlađe ljude, pa tako unutar EU-a samo 3,8 posto populacije starije od 50 godina živi na taj način.
Neprihvaćanje miješanja crkve ili države u odnos dvoje ljudi dovelo je do vrlo neobičnih trendova u Europi, pa se tako u nekim zemljama rađa više djece u obiteljima koje nisu registrirane na bilo koji način. To je slučaj u Bugarskoj (59,1 posto rođene djece u izvanbračnim zajednicama), Estoniji (58,4 %), Sloveniji (58 %), Francuskoj (56,7 %), Švedskoj (54,4 %), Belgiji (52,3 %), i Danskoj (51,5 %). S druge strane, izvan braka se primjerice u Grčkoj rađa samo sedam posto djece, u Hrvatskoj 16,1 posto, na Cipru 18,6 posto, te u Poljskoj 23,4 posto.
Vuk TEŠIJA
Brakovi se sklapaju sve kasnije
U svim zemljama EU-a, bar gdje su podaci dostupni, godine u kojima muškarci i žene prvi put stupaju u brak su u porasto od jedne do četiri u razdoblju između 2000. i 2013. godine. Većina populacije poesljednjih godina stupa u brak nakon tridesete.
U 2013. godini prosječne godine muškarca koji prvi put stupa u brak bile su iznad trideset u svim državama EU-a, osim Poljske (29 godina), Litve (29,5 godina) i Rumunjske (29,7). Muškarci prosječno najstariji stupaju u brak u Švedskoj (35,7 godina), Danskoj, Španjolskoj i Italiji (oko 34 godine). Zemlje u kojima se žene u prosjeku najmlađe udaju su Rumunjska (26,3), Poljska (26,6) i Bugarska (26,7), dok su u prosjeku najstarije nevjeste u Irskoj (34,3), Švedskoj (33) i Španjolskoj (32,2). Hrvatice i Hrvati naspram ostalih zemalja EU-a relativno rano stupaju u brak. Muški u prosjeku s 30,5 godina, a žene u prosjeku s 27,6 godina.
Sve starije postaju majke
Način na koji ljudi žive zajedno utjecao je i na plodnost populacije, pa tako žene sve kasnije stupaju u brak i sve kasnije postaju majke. Prosječna dob u kojoj postaju majke za EU je 28,7 godina.
Prosječna starost prvorotkinja najviša je u Italiji (30,6 godina), Španjolskoj (30,4) i Luksemburgu (30), dok u prosjeku najmlađe žene rađaju svoje prvo dijete u Bugarskoj (25,7), Rumunjskoj (25,8) i Latviji (26,1). U Hrvatskoj je prosječna dob prvorotkinje 28 godina.