Na prisilnom liječenju od alkohola čak i 14-godišnji Osječani, tukli su roditelje
Objavljeno 30. srpnja, 2016.
Mladi vjeruju da bez alkohola dobra zabava nije moguća
Alkoholizam u mladih sve više eskalira. Maloljetnici su prihvatili neke nove običaje u kojima nema zabave bez alkohola. O štetnosti alkoholizma nitko od njih ne razmišlja, ali činjenica je i da roditelji zažmire na ovo pitanje kad god mogu. Strašno je što, uz to što štete sebi, ista ta djeca sve češće zlostavljaju svoje najbliže.
Dr. Marija Kribl, ravnateljica Centra za prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti, kaže da se na liječenje od alkoholizma javljaju samo oni koji moraju.
- Dođu samo oni mladi koji su dobili sudsku mjeru obveznog liječenja, i to najčešće zbog obiteljskog nasilja. Imamo nekoliko klijenata koji su dobili takvu mjeru jer su se alkoholizirali i napadali obitelj. Najčešće se tu radi o osobama u dobi od 14, 15 i 16 godina, a žrtve su uglavnom roditelji ili baka i djed.
Djeca su u pubertetu i adolescenciji, oni traže svoje mjesto i nekritični su prema sebi, a to djeluje tako da izazivaju nasilje. Napiju se i postanu agresivni, a riječ je o djevojkama i dečkima koji imaju visinu i težinu odraslog čovjeka, kaže dr. Kribl. Kako dalje liječnica dodaje, mladi sve više piju i miješaju alkoholna pića.
- Miješaju sve s pivom i vinom i ispijaju pića dok se ne opiju do nesvijesti. Još je gore što su sada počeli takvi alkoholizirani pušiti osvježivače prostora. Kakav to efekt ima to samo nebo zna. S druge strane alkohol i inače dovodi do pomućenosti svijesti te do ugrožavanja vitalnih životnih funkcija - dodaje dr. Marija Kribl. Kako kaže, mladi koji se opijaju nakon svega imaju i psihičkih problema. A nakon otrježnjenja teško je reći hoće li se stvari vratiti na staro ili će ipak ostaviti neko oštećenje.
- Velika je vjerojatnost da će opijanje dovesti do nekakvog oštećenja na mozgu jer sva nova neuroznanstvena istraživanja pokazuju da čak i obični potres mozga ostavlja ošećenja bez obzira mna to što nismo imali vrtoglavicu, mučninu ili povraćanje. Može se očekivati i da će sam alkohol, ali i u kombinaiciji s osvježivačima i drugim drogama, dovesti do oštećenja u centralnom mozgu - dodala je osječka liječnica.
Liječenje samo prisilno
Jelica Klobučar, ravnateljica osječkog Centra za socijalnu skrb, potvrđuje da se mladi liječe tek ako su prisiljeni.
- Kada policija zatekne alkoholiziranog maloljetnika, odmah nam pošalju prijavu. Kolege koje rade na zaštiti djece i obitelji obvezno obave razgovor s djecom i roditeljima da se vidi je li to bio izoliran slučaj ili se radi o učestalom ponašanju. Djeca se upućuju u savjetovališta kao odgojnu mjeru koju dobivaju od suda ako počine neko prekršajno ili kazneno djelo, drugačije ne - kazala je Jelica Klobučar. Kako ravnateljica dodaje, problem je kod sprječavanja alkoholizma kod mladih i u roditeljima i u djeci.
- Mladi misle da se bez alkohola ne mogu zabaviti, i to je mišljenje teško iskorijeniti. S druge strane, roditelji često 'štite' djecu, kažu da se opijanje ne događa često. To je posljedica toga što se u društvu odobrava konzumiranje alkohola, što nikako nije dobro - dodaje ravnateljica Centra za socijalnu skrb koji učestalo s raznim osječkim udrugama i policijom radi na prevenciji ovisnosti, kako od alkohola, tako i svih drugih vrsta ovisnosti.
Iz policije kažu da mladi najčešće konzumiraju alkohol u parkovima, na sportskim i dječjim igralištima, kao i drugim sličnim mjestima gdje su na neki način skriveni od pogleda javnosti. No, nije tako uvijek.
- Mladi često piju u kući, u društvu i pod nadzorom roditelja ili starijih rođaka, a u većini slučajeva takve navike pijenja sve su učestalije i u skupini vršnjaka vikendom i izvan kuće. Stoga tradicionalno pijenje alkohola pod izgovorom “prigode” i stvaranje navika takve vrste kod mladih u prvome redu trebali bi, mogu i moraju prevenirati roditelji i druge bliske odrasle osobe. Alkohol mladi donose od kuće, kupuju im ga odrasle osobe ili oni sami bez provjere njihove dobi, doznajemo od Darija Premeca, glasnogovornika PU osječko-baranjske.
Balkanske navike
Psihologinja Mirjana Mozer, predsjednica Društva psihologa Osijek, kaže da su došla vremena kada je postalo važnije kupiti nešto markirano djetetu nego provesti kvalitetno vrijeme s njim.
- Tako promaknu signali i situacije koje bi kao roditelji trebali ocijeniti zabrinjavajućima. Uvijek je lakše ovisnost obuzdati na početku, jer kada uhvati maha, to je teško. Takvi 'zapušteni' mladi imaju jaku potrebu potvrđivati se u društvu, jer nisu razvili dovoljno dobar fond samopoštovanja. Alkohol im daje hrabrost i misle da su 'face' u društvu - kaže psihologinja. Kako dalje ističe, problem je u cjelokupnom društvu.
- Na Balkanu sve slavimo uz alkohol, od rođenja nadalje. Kupiš ormar i sve prijatelje pozoveš na slavlje. Koliko god to pokazuje međuljudsku povezanost, s druge strane je način na koji djeca dobivaju krivu poruku. To nije namjerno, ali djeca takvo ponašanje vide kao normalno - kazala je psihologinja Mirjana Mozer.
Sandra LACIĆ
DVA PROMILA - SMRTONOSNA
Prema dostupnim podacima već dva promila alkohola u krvi za maloljetnike mogu biti smrtonosna, dok je u odraslih osoba ta koncentracija oko pet promila. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Zagrebu brošurom mladima ukazao je na štetnost alkohola kod mladog organizma. Naime, alkohol utječe na negativan razvoj mozga, donošenje loših odluka, ali i povećava vjerojatnost ubojstava i samoubojstava, utapanja, počinjenja ili bivanja žrtvom fizičkog ili seksualnog napada jer sprečava sposobnost rasuđivanja i procjene rizika. Prekomjerno uzimanje alkohola povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti poput raka, srčanog udara, problema sa srcem i jetrom itd.
EKSCESIVNO SE OPIJA 59 POSTO DJEČAKA I 48 POSTO DJEVOJČICA
Zagrebački Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” objavio je nekoliko brošura u svezi s preventivom alkoholizma u mladih. U brošuri za odrasle, između ostaloga, navodi se da se mladi u Hrvatskoj nalaze u gornjoj trećini ljestvice 40 europskih zemalja po učestalosti pijenja. Sve je ranija dob početka pijenja. Djevojčice piju deset puta češće nego prije osam godina, a dječaci dva puta češće, i taj trend s godinama raste. Hrvatska je na trećem mjestu (59 posto dječaka i 48 posto djevojčica) po ekscesivnom pijenju (pijenje pet ili više pića zaredom unatrag mjesec dana) te pokazuje kontinuirani porast. U Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana čak 84 posto mladih u dobi od 16 godina bar jednom pilo alkohol, a njih 64 posto u posljednjih mjesec dana. Njih 43 posto bar je jednom bilo pijano u posljednjih godinu dana, a 50 posto ih je u posljednjih mjesec dana ekscesivno pilo.
RODITELJI SE često IZNENADE
Osječko-baranjska policija provodi nekoliko projekata prevencije ovisnosti kod mladih. Projekti se provode u suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama, organizacijama civilnog društva, javnim službama i udrugama koje se bave prevencijom. “Provodimo ih u obliku predavanja, radionica i akcija kojima je cilj podizanje razine svijesti o višestrukoj štetnosti konzumiranja alkohola kako za pojedinca tako i za širu društvenu zajednicu. Reakcije mladih u većini slučajeva su pozitivne jer kroz predavanja i prezentacije naših preventivnih projekata dolaze do spoznaje o pravoj slici problema konzumacije alkohola. Provedba obuhvaća i sudjelovanje roditelja na predavanjima kod kojih često pobudimo začuđujuću reakciju kada dobiju uvid o razini problema koja nastaje ili može nastati kada se mlada osoba odluči konzumirati alkohol, dodaju iz osječke policije.
bolest
ALKOHOLIZAM JE UNIŠTIO TISUĆE ŽIVOTA