Građani Europske unije mogu putovati u Sjedinjene Američke Države bez viza, osim ako nisu državljani Hrvatske, Poljske, Bugarske, Rumunjske i Cipra. Ta diskriminacija nekih zemalja nije toliko neobična što se tiče SAD-a, ali je dosta znakovita što se tiče Europske unije, koja je vrlo mlako reagirala na ignoriranje pravila reciprociteta. Odnosno, ništa konkretno nije poduzela da spriječi diskriminaciju dijela svojih građana.

Naravno, ne treba očekivati da Hrvatska može “natjerati” SAD da ukine vize mimo njegovih pravila i njegove volje, ali pasivnost Unije, koja prešutno i tiho razdvaja svoje građane na one prvog i drugog reda, dovodi do još manjeg povjerenja u Uniju i i porast euroskepticizma.

I hrvatska Vlada, iako samo tehnička, zažmirila je na taj problem.

Odgovor na upit nismo dobili ni od Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu samo ih je nekoliko odgovorilo na pitanje o vizama.

Davor Škrlec, član Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, poslao je pisma predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu i predsjedatelju Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Claudeu Moraesu, u kojima zbog pasivnosti Komisije i kršenja načela reciprociteta, na temelju članka 265. Lisabonskog ugovora, hitno traži pokretanje procedure pred Sudom Europske unije.

“Ozbiljno sam zabrinut zbog namjerne pasivnosti Europske komisije i nepoštovanja zajedničkih europskih pravila na štetu građana pojedinih država članica Unije. Loša je to poruka za sve strane, osobito uzimajući u obzir nedavni Brexit. Zbog takve odluke i odugovlačenja Europske komisije, pozvao sam Europski parlament na hitnu reakciju u svrhu zaštite jednakosti svih građana Europske unije i zaustavljanja daljnje diskriminacije na temelju nepostojanja načela viznog reciprociteta. Ako Komisija ne promijeni svoj stav i donese odluku o uvođenju viza za državljane SAD-a i Kanade, dužnost je Europskog parlamenta da poduzme daljnje korake i prema članku 265. Lisabonskog ugovora pokrene proceduru protiv Komisije pred Sudom Europske unije”, kaže Škrlec, koji napominje da očekuje jasnu reakciju i naše vlade.

“Nepoštovanje europskih pravila prije svega oslabljuje pregovaračku poziciju europskih institucija u pregovorima sa SAD-om, a posebno kada je u pitanju TTIP, jer pokazuje kako EU nije u mogućnosti dosljedno provoditi svoje odluke u svrhu zaštite prava građana. Samo tako je moguće zadržati dosljednu politiku i vratiti povjerenje građana u europske institucije, a istovremeno osigurati i jednakost u pregovorima s međunarodnim partnerima”, kaže Škrlec.

Tonino Picula, član Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u EU parlamentu, kaže da na neravnopravnost u odnosima SAD-a i EU u pitanju viznog režima upozorava od početka mandata.

“Na sastanku S&D grupe u Strasbourgu u lipnju, tijekom razmjene mišljenja s američkim veleposlanikom pri EU Anthony L. Gardnerom, iskoristio sam priliku da mu postavim pitanje kada možemo očekivati uvođenje viznog reciprociteta za preostalih pet zemalja članica EU koje još moraju imati vizu za SAD. Dobio sam odgovor da je upravo Hrvatska pozitivan primjer, koji je vrlo blizu ispunjenja formalnih kriterija za ukidanje viza, neovisno o odluci europskih institucija o uvođenju viza za američke građane, zbog čega se nadam dogovoru SAD-a i EU”, kaže Picula.

“U ovom sazivu Komisije povjerenica Cecilia Malstrom zadužena je za resor međunarodne trgovine pa ovo pitanje aktivno komuniciramo i u okviru pregovora o TTIP-u te sam nekoliko puta istaknuo da bi vizni nereciprocitet mogao ugroziti trenutne pregovore o TTIP-u. Zato mi je drago da je većina kolega podržala moje amandmane u sklopu Izvješća o TTIP-u kojima naglašavam da, iako vizni reciprocitet nije službeni dio pregovora o TTIP-u, slobodnom kretanju roba i usluga mora prethoditi slobodno kretanje građana”, kaže Tonino Picula, koji naglašava da je u komunikaciji i s kolegama iz zemalja čiji građani još uvijek trebaju vize, te su poslali u proceduru Europskog parlamenta i pisanu izjavu o tom pitanju. “U izjavi smo upozorili na diskriminaciju u odnosima SAD-a i EU te pozvali Vijeće i Komisiju da povećaju politički pritisak na SAD da ukine zahtjeve za vizu za građane EU i pruže podršku naporima dotičnih država članica u pripremi mogućeg uvođenja zahtjeva za vizu za američke građane u EU”, kaže Picula.

“Nažalost, ovaj slučaj jedan je od rijetkih očitih primjera u kojima su građani Hrvatske, ali i nekih drugih država članica, formalno u diskriminiranom položaju u odnosu prema većini drugih država članica a da pri tome nismo u mogućnosti potpuno iskoristiti instrumente zajedničke EU politike. Svakako valja spomenuti i činjenicu da situacija u kojoj još nismo punopravna članica Schengenske skupine dodatno otežava taj problem, ali ne zbog formalnih razloga, već zbog generalne percepcije o sigurnosti i dostatnosti nadzora vanjske granice Hrvatske, pogotovo u ovo turbulentno vrijeme obilježeno izbjegličkom krizom i nestabilnosti u susjedstvu”, kaže EU zastupnica Marijana Petir.