Objavljeno 27. srpnja, 2016.
Osijek, za razliku od drugih gradova, godinama nije povećavao prirez
Veličina i moć jedne lokalne zajednice mjeri se i po njezinoj fiskalnoj snazi, odnosno veličini proračuna. Koliko će, dakle, svojih prihoda uspjeti prikupiti, a onda posljedično tomu što i kako će se s tim sredstvima, koje pretežito čini novac prikupljen od poreznih obveznika, i gospodariti. Osijek je po broju stanovnika četvrti grad u Hrvatskoj, pa bi bilo posve razumno očekivati i kako je njegov proračun također, nakon zagrebačkog, splitskog i riječkog, četvrti po veličini u državi. No nije tako. Osijeka je na listi “debljine proračuna” prerastao, po broju stanovnika znatno manji - Dubrovnik!
Na stranicama Grada Dubrovnika vidljivo je da je proračun za 2016. godinu planiran u iznosu od 451,2 milijuna kuna, odnosno da je veći od proračuna Grada Osijeka koji je utvrđen u iznosu od 449,7 milijuna kuna. Ali zna se da je Dubrovnik perjanica jadranskog turizma i općenito jedna od prepoznajnica Hrvatske, pa stoga uredno u gradsku blagajnu slaže novac od megaturizma.
No Osijek u posljednjih nekoliko godina odolijeva “napadu” dvaju drugih gradova: Zadra, koji poziciju Osijeka ugrožava po broju stanovnika, i Slavonskog Broda, koji nastoji preuzeti poziciju Osijeka kao glavnog grada Slavonije. Stoga je realnije usporediti što se u ova tri grada unatrag deset godina događalo s visinom budžeta.
Aktualni proračun Zadra, koji prema popisu iz 2011. godine broji 75 tisuća stanovnika, za 2016. godinu planira prihode i primitke za 2016. u iznosu od 408,8 milijuna kuna. Prihodi poslovanja planirani su u iznosu od 392,5 milijuna i predstavljaju porast od 5,5 posto.
U Brodu veći za 70 milijuna kuna
Proračun Slavonskog Broda iznosi 224,3 milijuna kuna. To dakako nije za usporedbu s osječkim proračunom, ali može biti indikativno kako je slavonskobrodski proračun u međuvremenu narastao za 70 milijuna, primjerice, iznosio je 156 milijuna kuna u 2008. godini.
Zanimljivo je pogledati i što se s proračunom događalo u Velikoj Gorici. Ovaj grad (65 tisuća stanovnika), istina, često biva zanemaren jer je u sjeni svog susjeda Zagreba, ali u 2006. godini imao je proračun od 195 milijuna kuna, sada je narastao na 312 milijuna kuna.
No valja biti iskren i reći da formiranje lokalnog proračuna dijelom ovisi i o državnoj politici. Primjerice, nedavnim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, mini poreznoj reformi, Osijek je izgubio 22 milijuna kuna. Kako bi saniralo posljedice te odluke gradsko Vijeće Zadra je donijelo odluku da se stopa prireza poveća s deset na 12 posto. Slavonski Brod je sredinom 2013. godine također donio odluku da poveća prirez, s osam na 12 posto. Grad Osijek svoju stopu od 13 posto prireza nije mijenjao.
Problemi s najmom
- Kada se pokušavaju usporediti proračuni, onda su dva osnovna elementa. Prvi je zaposlenost, jer gotovo polovina prihoda dolazi od poreza na dohodak. Po tome velike sredine imaju i veliku zaposlenost, pa posljedično tome i veću prihodovnu stavku od manjih sredina. No drugi element, a to je upravljanje imovinom, može dovesti do (veličinske) neusklađenosti. Naime, zbog prirodnih okolnosti neke jedinice lokalne uprave, neovisno o njihovoj veličini, upravljaju imovinom koja je bolje utrživa - kaže David Krmpotić, pročelnik Upravnog odjela za financije i nabavu Grada Osijeka. U prijevodu, kvadrat gradskog poslovnog lokala na osječkoj promenadi donosi manje novca nego lokal bilo gdje u Zadru, a da ne govorimo o Dubrovniku. Ako u Osijeku i bude iznajmljen uopće...
Što se u konačnici zbivalo s osječkim proračunom?
To je proračun kontinuiteta, u prosjeku u iznosu ostvarenih prihoda između 400 i 450 milijuna kuna. Primjerice, 2006. godina planiran je u iznosu od 450 milijuna, a realizirano je s 432 milijuna. Proračun za prošlu godinu najniži je planirani u proteklih deset godina, s iznosom od 405 milijuna i realizacijom od 373 milijuna. No da je to premali iznos pokazuje već ova godina, nedavnim rebalansom i povećanjem za sedam milijuna kuna proračun je utvrđen na 449 milijuna kuna.
Dario KUŠTRO
ZLATNE GODINE I 4 MINUSA
Zlatne godine osječkog proračuna bile su pretkrizne. Godine 2008. planiran je u iznosu od 549 milijuna kuna, a realiziran s iznosom od 531 milijun. Odmah su apetiti za iduću godinu porasli, usvojen je proračun od 561 milijun kuna. Najviši je to planirani proračun u ovom desetgodišnjem razdoblju. No uslijedilo je otrježnjenje, realizacija je bila “samo” 476 milijuna kuna. Unatoč tomu što su se u tom razdoblju u proračun slili značajni prihodi s osnova komunalnog doprinosa - gradnja Portanove i Avenue Malla, tu 2009. godinu Grad je u konačnici završio s minusom. Jednako tako još četiri puta poslije toga, posljednji put 2013. godine, gradska blagajna je poslovala negativno.
451,2
milijuna kuna proračun je Dubrovnika za 2016. godinu
449,7
milijuna kuna proračun je Osijeka za 2016. godinu
408,8
milijuna kuna proračuna je Zadra za 2016. godinu
ZADRŽAVANJE STEČENIH PRAVA
I u sljedeće dvije godine osječki će proračun, u svojoj projekciji, na rashodovnoj strani zadržati one elemente standarda na koje su građani naviknuli. “Primjerice, to su brojni elementi za socijalna davanja, podrška umirovljenicima i udrugama, plaćanje računa bez provizije, pa i povoljna cijena vrtića”, kazuje Krmpotić. No s druge strane može se očekivati i restrukturiranje onih trgovačkih društava i ustanova, proračunskih korisnika, koje generiraju negativne rezultate.