Pokraj Šećeranskog jezera u blizini Belog Manastira, u organizaciji udruge Slama, počeo je 11. Land art festival Slama, čija je osnovna tema - utopija. Kako objašnjava umjetnički voditelj i predsjednik udruge, Nikola Faller, za utopiju su se odlučili zbog sve većeg jaza između bogatih i siromašnih.

- Sve više utopijskih autora dokida novac kao veliko sredstvo manipulacije te tvrdi da ga u savršenom društvu nije potrebno nagomilavati. Novac, doduše, olakšava niz stvari, ali smo svi svjedoci kako bankarski lobiji i moćne svjetske korporacije njime manipuliraju, pa na neki način svi robujemo novcu - objašnjava Faller, naglašavajući kako će stoga posljednjeg dana Slame, u nedjelju, spaliti veliki dolar, trenutačno najpopularniju svjetsku valutu. Misli da je ovogodišnja tema vrlo aktualna i zbog velikog broja izbjeglica i migranata te ekspanzije iseljavanja iz Hrvatske. No do spaljivanja dolara na prostoru kod Šećeranskog jezera štošta će se događati. Dio umjetnika već je počeo stvarati slamnate skulpture s temom utopije, a dio će ih stići danas ili sutra.

- Očekujem približno 25 umjetnika iz Hrvatske, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine..., što je na neki način naša standardna brojka - priča Faller, napominjući kako je pripremljen bogat program, s nizom zanimljivih izvođača. Naglašava subotnji koncert romskog ansambla s Kosova te nedjeljnu operu na vodi u izvedbi solista osječkog HNK-a. Manje spaljivanje slamnate skulpture najavljuje za subotu, a spektakularno paljenje dolara za nedjeljne večernje sate. Ulaz će se u subotu i nedjelju naplaćivati 25 kuna, čime će posjetitelji dati potporu radu umjetnika. A veliku potporu udruzi i Land art festivalu daje Grad Beli Manastir, koji je ove godine pomogao s 30.000 kuna. Trogodišnja suradnja jedinog baranjskog grada i Slame vrlo vjerojatno će se nastaviti, što priželjkuju obje strane.

- Aplicirali smo dva EU projekta u kojima Land art festival ima značajnu ulogu. Primjerice, jedan od njih izrađujemo u suradnji s mađarskim partnerom, a vezan je uz tamošnju manifestaciju Vražji kotao, podno planine Harsany, koji je prošle godine okupio 60-ak tisuća ljudi - kaže zamjenik belomanastirskog gradonačelnika Zoran Kranjčec, napominjući kako je Slama uvrštena i u Intervencijski plan. Također, dodaje, u pregovorima su s Beljem, u čijem je vlasništvu površina na kojoj se treći put zaredom održava Land art festival. Želja im je da površina prijeđe u gradsko vlasništvo, kako bi udruzi Slama bila ponuđena na višegodišnju koncesiju. Faller, pak, ističe kako bi u tom slučaju sjedište udruge bilo prebačeno u Beli Manastir, a na tom bi zemljištu bio cjelogodišnji program. Dosadašnjom suradnjom zadovoljni su i u udruzi i gradski oci, pa ne bi trebalo biti većih problema u realizaciji planiranoga.