Opasnost od širenja bolesti kvrgave kože (BKK), koja je prvi put opisana 1929. u Africi (Zambija), stočare Slavonije i Baranje digla je na noge. Jer upravo će goveda s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, njih oko 110.000 na ukupno i gusto “stisnutih” 2500 farmi, biti u najvećoj opasnosti od BKK, a čiji je dolazak u RH neizbježan, i to, procjenjuje pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo i sigurnost hrane Tomislav Kiš, krajem kolovoza ili početkom rujna. Sada je BKK 300 km od nas i matematičkom preciznošću može se “u dan” pratiti njezino kretanje i brzina koja je dnevno oko 20 km.

U Europi je bolest prvi put zabilježena 2015. tako što je prešla u Tursku, odakle je već stigla u Grčku, Makedoniju, Bugarsku, Crnu Goru i na jug Srbije, odakle ide prema sjeveru. Do 19. srpnja u Srbiji je zahvatila goveda u 22 općine, dok ih je devet pred ugrozom. Nezaustavljivo se širi, a Svjetska organizacija za zdravlje životinja svrstala ju je na listu osobito opasnih zaraznih bolesti životinja. Ta tropska bolest opasna je stočna virusna zaraza koja, srećom, nije zoonoza - nije opasna za čovjeka, no za sobom ostavlja pustoš u stajama i nesagledive ekonomske štete. Prenose ju komarci, stajske muhe, krpelji te se prenosi i dodirom zaražene životinje, slinom. K tome, domaći stočari ništa ili vrlo malo znaju o njoj što i ne čudi jer dosad nije zabilježena u nas, a farmeri ju drže zadnjim čavlom u lijes ionako desetkovanog stočarstva.

– Pravila su izuzetno stroga – jedna bolesna krava i iskorjenjuje se cijelo stado - upozorava Kiš. Ističe, do dolaska bolesti RH ima dovoljno vremena da se pripremi za cijepljenje stoke, za što je 30.000 cjepiva hitne pošiljke već dopremljeno, a ukupno je u nas oko 450.000 goveda. No, cijepljenje povlači za sobom zabranu prometovanja živom stokom, odnosno izvoza u druge zemlje EU. Kiš kaže - najmanje nekoliko mjeseci, no točan rok zasad nije jasan.

- Mljekari i velike tvrtke pristali su na tu mjeru odmah, ali s tovljačima zasad nemamo usuglašene stavove, no na mjere zaštite protiv BKK ne treba gledati usko, pa se nadam da će se i oni na kraju složiti, a imamo još sedam dana da na miru nastavimo razgovore sa stočarima - kaže Kiš. Provedeni su i veterinarski pregledi po farmama, a sastanci su održani i s veterinarima.

– Naša je struka, veterina, za to da se ide u preventivno cijepljenje jer sadašnja praksa – cijepljenje kada se bolest već pojavi, uvijek je korak iza, a ne korak ispred bolesti. Mi smo za preventinvo cijepljenje, čime će, istina, doći do privremene zabrane prometa stokom, no, ako bolest ne dočekamo s već cijepljenim grlima, dogodit će nam se i zabrana prometa stokom i usmrćivanje čitavih stada zbog i jednog zaraženog grla, pa neka svatko procijeni koje su posljedice i štete veće - kaže pomoćnik ministra. I da se tovljači u konačnici i ne slože s ovom mjerom pa odluka o njoj još nije konačna, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane ima pravo odlučiti.

Ministarstvo poljoprivrede – spomenuta uprava u lipnju su objavili opsežnu Strategiju kontrole BKK u Hrvatskoj te izdali letak o “abecedi” bolesti, njezinim posljedicama te mjerama prevencije jer u rubrici “liječenje” vrlo jasno stoji: Bolest se ne liječi! Strategija bez uvijanja, u dijelu “Mjere na zaraženom gospodarstvu” kaže: “Sva goveda na gospodarstvu na kojem je potvrđena BKK moraju se usmrtiti na licu mjesta, bez odgode. Zbrinjavanje lešina životinje koje su uginule ili su usmrćene moraju se neškodljivo zbrinuti. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane može odrediti usmrćivanje goveda i neškodljivo zbrinjavanje lešina i na drugim gospodarstvima ukoliko njihov položaj, konfiguracija ili kontakti s gospodarstvom na kojem je potvrđena bolest daju razloga za sumnju na moguću kontaminaciju…”. Letak su dobili farmeri i veterinari.

Dosad za BKK nije čula ni Vesna Horvat iz Pridvorja, u čijoj je staji 17 muznih krava. Letak nije dobila. – Vjerojatno ga dobivaju velike farme… Nama se još nitko nije obratio s pojašnjenjima i uputama. Svake druge-treće godine neka nova bolest… - kaže zabrinuto Horvat.

S 1100 tovnih grla Markići iz Đurđanaca među najvećim su ovdašnjim stočarima.

– Dobili smo letak, a dotad za BKK nismo čuli. Naravno da nam nije svejedno, to više što je naša stoka stalno na ispaši, na otvorenome, pa je izloženost time veća - kaže Zoran Markić, koji se o mjeri cijepljenja nije referirao.

Cjepivo stiže za cijelu zemlju, i to do kraja srpnja. Nakon dopreme interventne pošiljke od 30.000 doza, stiže i njihov preostlali broj za sva goveda. U svijetu su samo dva proizvođača tog cjepiva, oba iz JAR-a, a za njihovu nabavu izdvaja se do 17 milijuna kuna. Cjepivo će se skladištiti u adekvatnim prostorima na osječkom i dubrovačkom području, tj. u pograničnim područjima, odakle se dolazak bolesti očekuje. – Cijepljenje počinje između 8. i 15. kolovoza. Mađarska, primjerice, nije nabavila cjepivo, nije bila dovoljno brza, pa smo mi prva linija obrane. Od svibnja idemo svi zajedno kao regija, od Češke do RH, Bugarske, Rumunjske…, zajedno, jako guramo Komisiju za izmjenu legislative i sada se na tome radi - kaže Kiš, koji i sam najveću bojazan izražava za govedarski fond Slavonije i Baranje, ponajprije njihov istok. U očitovanju Ministarstva poljoprivrede, uz ostalo, ističe se da BKK stvara značajne ekonomske štete jer pogađa većinom krave u vrhuncu laktacije i izaziva značajan pad u proizvodnji mlijeka. Česti su sekundarni bakterijski mastitisi te privremena ili trajna neplodnost. Izrazito mršavljenje zaraženih životinja izaziva značajno smanjenje rasta tovnih goveda. Duboke lezije po koži ostavljaju trajne ožiljke i smanjuju vrijednost kože. Država je dužna dati odštetu vlasnicima zbog BKK-om usmrćenih goveda po tržišnoj cijeni.