Danas kuhinjska sol ima široku primjenu i koristi se kao začin u svrhu poboljšanja okusa hrane, kao konzervans za sprječavanje kvarenja namirnica, za održavanje boje i teksture proizvoda i slično. No ipak, za očuvanje zdravlja nužan je njezin pravilan i umjeren unos u organizam.

Natrij iz kuhinjske soli važan je mineral i bez njega organizam ne može funkcionirati. Dnevni unos natrija za djecu u dobi od godinu dana iznosi 225 mg, dok je za osobe starije od 18 godina minimalna potreba 500 mg, gdje predložene vrijednosti ne podrazumijevaju gubitke zbog dugotrajnog znojenja. Bez obzira na vitalnu ulogu u odvijanju raznih biokemijskih procesa, kuhinjska se sol ipak smatra rizičnim čimbenikom za razvoj nekih bolesti i stanja. Ubrzan način života, loše prehrambene navike, priprema hrane i dosoljavanje pri jelu uzroci su prekomjernog unosa kuhinjske soli. Industrijski proizvedena i/ili prerađena te konzervirana hrana, kruh i tjestenina odgovorni su za 75 posto soli koja se unosi u organizam.

Rezultati provedenih studija pokazuju da smanjenje unosa soli za 3 g/dan smanjuje rizik srčanog udara za 13 posto, a ishemijskih bolesti srca (smanjenje protoka krvi kroz srčane krvne žile) za 10 posto. Smanjenje unosa na 5-6 g/dan značajno bi pridonijelo prevenciji srčanožilnih, bubrežnih i niza drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara. Upravo edukacija o prednostima unosa hrane s manjom količinom soli te posljedično izbjegavanje hrane s puno soli imaju glavnu ulogu u prevenciji raznih bolesti. Uz to, istraživanje znanstvenice Teucher i suradnika, u unakrsnoj studiji provedenoj na nasumice odabranim ženama u postmenopauzi, pokazalo je da postoji veza između povećanog unosa soli i povećanog rizika razvoja osteoporoze. Istraživanja također potvrđuju i postojanje veze između povećanog unosa soli i raka želuca. Upravo je zbog toga Svjetska fondacija za istraživanje raka preporučila da jedan od koraka u prevenciji raka želuca svakako bude smanjen unos soli. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) u globalne dobrovoljne ciljeve za prevenciju i kontrolu nezaraznih kroničnih bolesti uvrstila je smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli za 30 posto do 2025. godine.

Preporuke europskih smjernica za koje je prihvaćeno da smanjuju arterijski tlak i kardiovaskularni rizik su prestanak pušenja, smanjenje tjelesne mase, tjelesna aktivnost, smanjenje unosa kuhinjske soli, umjeren unos voća, povrća i mesa te smanjenje unosa zasićenih masnoća i transmasnih kiselina. Zaključci dosad provedenih studija pokazuju da regulirani ili smanjeni unos soli treba biti sastavni dio liječenja ili prevencije nekih bolesti i stanja.

Sol je nužan dodatak bez kojeg mnoga jela ne bismo mogli konzumirati jer bi za nas bila neprihvatljivog okusa. Stoga je velika odgovornost i izazov upravo na svim osobama koje pripremaju, prerađuju ili kuhaju - kako pripremiti ukusno jelo ili proizvod, a istodobno zadovoljiti potrebe za smanjenim unosom soli.