Novosti
MLADI ODLAZE, NA ISTOKU ZEMLJE OSTAT ĆE SAMO STARCI

Depopulacija i raspad obitelji: Svaki drugi brak u Osijeku završi razvodom!
Objavljeno 23. srpnja, 2016.
Osječko-baranjska županija ima najveći negativni prirodni prirast u 2015. godini, izgubila je čak 1557 stanovnika

Vezani članci

MIGRACIJE I UNUTAR HRVATSKE

Slavonci se, osim u bogatije zemlje, najviše sele u Zagreb

Ukupan broj stanovnika određen je prirodnim prirastom i saldom migracija, a prema oba ta pokazatelja Hrvatska je već duže u lošoj poziciji.

Osječko-baranjska županija imala je najveći negativni prirodni prirast u 2015. godini - rođena je 2561 beba, a preminulo je 4108 stanovnika županije, čime je broj stanovnika smanjen za čak 1557. Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) te županije bio je 62,1.

Nastavak je to negativnih trendova tijekom kojih je ta županija od 2011. godine do kraja 2015. zbog većeg broja umrlih od broja rođenih izgubila čak 6112 stanovnika.

Trend depopulacije vidljiv je u cijeloj Hrvatskoj, koja u 2015. bilježi pad broja živorođene djece u odnosu prema prethodnoj godini za 5,2 posto, tj. rođena su 2063 djeteta manje nego u 2014. Ukupan broj rođenih u 2015. bio je 37.666 (19.379 ili 51,7 % muške djece i 18.124 ili 48,3 % ženske djece). Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2015. iznosila je 8,9.

Svi odlaze

Istovremeno na razini Hrvatske zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu prema prethodnoj godini, tj. umrlo je 3366 osoba ili 6,6 % više nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih u 2015. (54.205), 26.414 ili 48,7 % odnosilo se na muškarce i 27.791 ili 51,3 % na žene. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2015. iznosila je 12,9.

Zbog svega navedenog stopa prirodnog prirasta u 2015. bila je u Hrvatskoj negativna i iznosila je -4 (-16.702 osobe).

Uza sve te negativne trendove, Hrvatska se posljednjih godina suočava i s velikim brojem onih koji napuštaju državu u potrazi za poslom i boljim životom. Hrvatsku je u 2015. godini napustilo 29,7 tisuća osoba. Istovremeno se doselilo 11,7 tisuća, što je u konačnici rezultiralo smanjenjem ukupnog broja stanovnika, i to za 17,9 tisuća osoba. Pritom treba napomenuti da Hrvatsku u kontekstu ekonomske migracije napušta uglavnom mlado, radnosposobno i visokoobrazovno stanovništvo.

Od ukupnog broja doseljenih u Hrvatsku njih 32,5 posto stiglo je iz Bosne i Hercegovine, a najveći broj odseljenih (41,6 posto) otišao je u Njemačku. Vrijedi spomenuti i podatak da je prošle godine u Irsku otišlo 4342 građana Hrvatske, a u prvih pet mjeseci ove godine njih još 2056.

Utjecaj na gospodarstvo

Prema broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo na prvome je mjestu Grad Zagreb sa 17,0 % ukupnog broja odseljenih, slijede Primorsko-goranska županija s 8,6 % i Zagrebačka županija sa 7,7 %.

- Kretanje broja stanovnika Hrvatske posljednjih godina postaje vrlo aktualno jer je brojnost stanovništva, a time i radne snage, sve više ograničavajući čimbenik gospodarskog rasta pojedinih zemalja. Osim broja stanovnika, tu je i problem starenja, koji također utječe na gospodarski rast. Stručnjaci MMF-a procjenjuju da bi u zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe rast u prosjeku bio 7 posto veći da nije bilo negativnih učinaka emigracije - ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

- Do objave procjene broja stanovnika za 2015. mogu se zbrojiti učinci prirodnog prirasta i migracijskog salda i doći do zaključka da je u 2015. broj stanovnika Hrvatske smanjen za približno 35 tisuća. Takva će promjena rezultirati manjim promjenama pojedinih makroekonomskih pokazatelja promatranih po stanovniku, tako da će se povećati iznos BDP-a ili izvoza per capita, ali će se s druge strane povećati razina vanjskoga duga ili uvoza po stanovniku. Zbog toga smanjivanje broja stanovnika i negativne trendove u tom kretanju ipak najviše treba promatrati u kontekstu kretanja broja i kvalitete radne snage - ističu u HGK.

Eduard SOUDIL
SVAKI DRUGI BRAKU OSIJEKU ZAVRŠI RAZVODOM - SVAKI TREĆI U OBŽ

U 2015. sklopljena su 19.834 braka, a stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2015. iznosila je 4,7. U 2015. bilo je 6010 pravomoćno razvedenih brakova. Osječko-baranjska županija tu je još gora od nacionalnog prosjeka. U 2015. godini sklopljeno je u OBŽ 1485 brakova, ali je zabilježeno i 511 razvoda. Brojke za grad Osijek su još gore: U OSijeku je prošle godine sklopljeno 515 brakova, ali je zabilježeno i 241 razvoda. Skoro svaki drugi brak u Osijeku završi razvodom!

VUKOVAR I BROD IMAJU NAJVEĆI NEGATIVNI SALDO PRESELJENJA

U 2015. mjesto stanovanja unutar RH promijenilo je 75.927 osoba, a gotovo polovina bila je u dobi od 20 do 39 godina. Najviše njih (44 posto) preselilo se iz jedne županije u drugu, između gradova/općina iste županije selilo se 37,2 % osoba, a između naselja istoga grada/općine 18,8 % njih. Negativan saldo migracije među županijama ima trinaest županija, s tim što je najveći u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-1179 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-983 osobe).

Broj živorođenih u 2015. godini bio je najmanji u posljednjih 25 godina, kao i saldo migracija građana Hrvatske

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 2006. DO 2015.

Godina   Rođeni   Umrli   Prirodni prirast

2006.   41.446   50.378   -8932

2007.   41.910   52.367   -10.457

2008.   43.753   52.151   -8398

2009.   44.577   52.414   -7837

2010.   43.361   52.096   -8735

2011.   41.197   51.019   -9822

2012.   41.771   51.710   -9939

2013.   39.393   50.386   -10.447

2014.   39.566   50.839   -11.273

2015.   37.503   54.205   -16.702

Dražen Živić

demogaf

Trebamo biti jako zabrinuti

- Sve je to vrlo očekivano. Najprije, riječ je o nastavku trendova vezanih za demografske zakonitosti, o kojima smo više puta pričali. I onda dodatno, kada imate veliko iseljavanje, tj. negativan migracijski saldo, jasno da se time smanjuje i broj budućih rađanja. S tim što ni ta statistika nije cjelovita jer je broj iseljenih stvarno i veći, pogotovo u inozemstvo, nego što nam ti podaci kazuju, a i ovakvi pokazuju znatan porast u odnosu na 2014. godinu. A kako je u pravilu riječ o mlađim obiteljima, jasno je da time automatski, unaprijed, pravimo minus i vezano za sva buduća rađanja. Jer bi svaka takva obitelj, da je ostala ovdje, pomogla budućem natalitetu, a ovako to neće biti slučaj, kaže demograf Dražen Živić, voditelj vukovarskog Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Prema njegovim riječima, ovdje vidimo jednu, gotovo bismo mogli reći, utrku negativnih procesa u bioreprodukciji i migracijama. “Veće iseljavanje paralelno prati i veći negativan prirodni saldo. Kada su za naš slavonski prostor brojke tako velike jasno je da se to mora odraziti na broj stanovnika i bioreprodukciju. Pri tome treba podsjetiti da vučemo te negativne procese od prije, a sigurno da se u zadnjih godinu dana nije ništa ili vrlo malo toga dogodilo glede provođenja mjera populacijske politike, što također nije ostalo bez lošeg učinka i na bioreprodukciju. I mi se u tim našim slavonskim županijama stvarno nalazimo na jednoj vrlo niskoj demografskoj razini i doista se trebamo zabrinuti kakva nam budućnost u tom smislu dolazi. Dakle, nemamo naznaka da bi došlo do usporavanja tih trendova, a kamoli eventualnog prebacivanja u 'pozitivu'”, zaključuje Živić.I.Bošnjak

Možda ste propustili...

BILJANA BORZAN: IDUĆI MANDAT BIT ĆE POSVEĆEN IZJEDNAČAVANJU NEJEDNAKOSTI

Picula na posljednjem mjestu SDP-ove koalicijske liste za Europski parlament