Objavljeno 22. srpnja, 2016.
U prvih šest mjeseci 2016. godine manjak državnog proračuna iznosio je 2,4 milijarde kuna, ili 0,7 posto BDP-a, što je za 5,1 milijardu kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju, kazao je u petak tehnički ministar financija Zdravko Marić.
To je trećina lanjskog deficita, kazao je Marić na konferenciji za novinare, te dodao kako to ohrabruje da će se ispuniti ciljani deficit do kraja godine.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2016. iznosili su 56,3 milijarde kuna, što je 10,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupni rashodi iznosili su, pak, 58,6 milijardi kuna te su bili 0,4 posto veći od onih ostvarenih u prvoj polovini prošle godine.
U prvoj polovini ove godine ostvaren je primarni višak od tri milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a.
"Ako se i za 2017. predloži kvalitetan proračun, možemo očekivati dobre vijesti i od Europske komisije (EK) i rejting agencija", ustvrdio je Marić, ističući kako su pozitivna kretanja u proračunu odraz makroekonomskih kretanja boljih od očekivanja - rasta BDP-a u prvom kvartalu za 2,7 posto, znatnog povećanja industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci (za 5,4 posto), potrošnje (3,4 posto), turističkih pokazatelja (6,8 posto), ali i pokazatelja u građevinarstvu, koje pokazuje znakove oporavka nakon gotovo sedam godina pada.
Ti pokazatelji, dodao je, govore da bi stopa rasta BDP-a za cijelu 2016., a koja je prilikom donošenja proračuna projicirana na razini od 2 posto, mogla biti i viša te da bi se mogla kretati prema 2,5 posto.
Predstavljajući preliminarne podatke o ostvarenju proračuna u prvoj polovini ove godine, Marić je kazao da je rast prihoda posljedica viših poreznih prihoda, ali i prihoda od pomoći, posebno od boljeg korištenja fondova EU-a.
Porezni su prihodi, naime, u prvom polugodištu rasli za 8,1 posto, na 34,3 milijarde kuna, pri čemu je od PDV-a u proračun uplaćeno 1 posto više nego lani, odnosno 20,5 milijardi kuna, od poreza na dobit 4,2 milijarde kuna, ili 21,7 posto više, od poreza na dohodak 1,2 milijarde kuna, ili 21,5 posto više.H
Hrvatska među članicama EU-a s najvećim padom javnog duga
Hrvatski javni dug iznosio je na kraju prvog tromjesečja 288,35 milijardi kuna, 4,7 milijardi kuna, ili 1,6 posto manje nego godinu dana prije, što je prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od kada se prate ti podaci, pa se Hrvatska svrstala među članice EU-a s najvećim padom duga, pokazuje izvješće Eurostata. Prema u petak objavljenom izvješću europskog statističkog ureda, udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je na kraju prvog kvartala 85,8 posto, dok je godinu dana prije bio 89,1 posto. To je prvi međugodišnji pad javnoga duga od kada se podaci vode po usporedivoj metodologiji - od kraja 1999. godine. "Ovo je u svakom slučaju pozitivni smjer, koji govori o trendu stabilizacije rasta javnog duga tijekom 2016.", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.H