Vezani članci
TERORIZAM PROTIV TURIZMA (I.):
GEOPOLITOLOG O TERORISTIČKIM NAPADIMA
Koliko su svjetski turizam, uključujući i turizam u Hrvatskoj, ali i gospodarstvu, izloženi opasnostima od terorističkih napada, u više je navrata objašnjavao u medijima i prof. dr. sc. Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Bilandžić je stručnjak za nacionalnu sigurnost i terorizam, između ostalog autor je i knjige “Sjeme zla: Uvod u studije terorizma”. Trenutačno je na funkciji direktora sigurnosti Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016.
Kako tumačiti terorističke prijetnje u kontekstu turizma i općenitu u ekonomskom i gospodarskom okviru, kolik su tu realne opasnosti?
- Procjene utjecaja terorizma na turizam kao, u sigurnosnom kontekstu, izrazito nesigurno i o vanjskim okolnostima ovisno gospodarsko područje treba promatrati na dvije razine. Pritom su povijesne “naučene lekcije” vrlo korisne. Prva je razina izravan teroristički udar na turizam. Turističke destinacije i turisti jedna su od meta terorista. Čine oko 0,4 posto svih terorističkih meta i godišnje se prosječno događa deset udara na turizam.
Bilandžić navodi i primjere država u kojima je terorizam prouzročio izravne štete turističkoj privredi, poput brutalnog terorističkog napada egipatske al-Gama’at al-Islamiyya na inozemne turiste u Luxoru u rujnu 1997. Nakon tog napada u Egiptu je turistički prihod pao za 50 posto i trebalo im je dvije godine da broj turista vrate na razinu prije tog napada. I Grčka je trpjela zbog terorističkih napada devedesetih godina prošlog stoljeća izgubivši devet posto udjela u ukupnom turističkom tržištu..
S obzirom na stanje u Turskoj, i prije pokušaja vojnog udara, dojam je da njihov turizam plaća skupu cijenu...?
- Turska je već u razdoblju devedesetih, također zbog terorizma, izgubila pet posto udjela u ukupnom turističkom tržištu. Inače, zanimljivi su i rezultati dobiveni nakon empirijske studije provedene na uzorku od 34.695 američkih hotela. One su pokazale da je na hotelsku industriju veći negativni utjecaj imao udar Al Qa’ide 11. rujna 2001. nego velika financijska kriza koja je počela točno sedam godina poslije. No osim na izravan način terorizam utječe na turizam i posredno. Obilježje terorizma jest sociopsihološka dimenzija širenja straha u široj javnosti, što utječe na ponašanje ljudi. To može uvjetovati ostanak u kućama, ali i njihov privremeni “bijeg” iz kriznog područja i odlazak na mirnije destinacije. Jedna turistička država time ima pad, a druga porast turističkih prihoda. No, s vremenskim odmakom od počinjenih terorističkih udara, društvo se postupno vraća u normalitet. Također, povećane mjere sigurnosti utječu na komoditet turista - kazao je Bilandžić.
Osim ljudskih žrtava, učinak terorizma na gospodarstvo sve je izraženije i u EU...?
- Terorizam je uvijek udar na ukupni politički i socijalni poredak, a posredno je to udar i na nacionalni i međunarodni gospodarski sustav. No gospodarstvo je i izravna meta terorizma. Prema znanstvenim statistikama, poslovni subjekti su na četvrtom mjestu rang-liste meta terorističkih udara u suvremenom razdoblju. Gospodarstvo je meta terorističkih udara u 25 posto slučajeva. Taj podatak, zajedno s podatkom o civilima kao meti terorističkih udara (29 posto), upućuje na transformaciju meta terorističkih udara - s nekada dominantnih “političkih” meta na gospodarske i civilne mete - kaže Bilandžić.
Vaš izvorni znanstveni rad “Terorizam i restrukturiranje društvene moći” pomno analizira tu problematiku. Sažeto, o čemu se radi?
- Odnos terorizma i ekonomije moguće analizirati s različitih aspekata: odnos siromaštva i terorizma, politička ekonomija terorizma, financiranje terorizma, gospodarski objekti kao mete terorističkih udara, utjecaj socijalnih politika na eliminiranje uzroka terorizma itd. Dva pitanja posebno su značajna: Posjeduje li terorizam ekonomsku moć? Kako terorizam utječe na gospodarsku moć država? Gospodarska(financijska) moć terorističkih organizacija u odnosu na državnu je beznačajna. Uostalom, to i nije presudno: terorizam je vrlo jeftino sredstvo. Odgovor na drugo pitanje upućuje na razmatranje zašto se događa terorizam i koji je konačni cilj terorizma. Nejednaka distribucija (ne siromaštvo) kontrole nad gospodarskim resursima, koja je karakteristika kompleksnih društava, svakako je okvir u kojem treba tražiti uzroke terorizma. S druge strane, terorizam je u konačnici usmjeren i na stjecanje gospodarske moći koja proizlazi iz potrebe za ekstrakcijom, transformacijom, distribucijom i konzumacijom prirodnih resursa. Terorizam višestruko utječe na gospodarsku moć država. Društvu koje je meta terorizma nameću se ekonomski, politički, psihološki i socijalni troškovi kako bi se vlast primoralo na političke ustupke teroristima. Politički ekonomisti suglasni su da je politička stabilnost preduvjet gospodarskog rasta, a upravo terorističko djelovanje uzrokuje političku nestabilnost i negativno utječe na gospodarski rast (Chang i Zeng, 2011). Brock S. Blomberg i suradnici (2004) razvili su gospodarski model terorizma prema kojem društvene grupacije nasiljem nastoje promijeniti status quo kada ne mogu postići političke promjene i kada su istovremeno suočene s ograničenim pristupom ekonomskim prilikama - objašnjava Mirko Bilandžić.(D.J.)
IVO KUNST, INSTITUT ZA TURIZAM
Sigurnost je narušena, ali broj putovanja raste
Kakve su prognoze za ovu turističku sezonu u RH. Hoće li se i kako aktualni događaji (migrantska kriza na Sredozemlju, teroristički napadi u Francuskoj/Belgiji) odraziti i na rezultate u RH?
- Prema dosadašnjem stanju bukinga, a što potvrđuju i rezultati o kretanju turističkog prometa u prvih 6 mjeseci ove godine, Hrvatska bi trebala očekivati još jednu vrlo dobru turističku sezonu, vrlo vjerojatno još bolju od prethodne, rekordne. Takvu konstataciju dodatno potkrepljuje i činjenica da je Hrvatska u svjetskim medijima sve više prepoznata kao izuzetno atraktivna (hit) destinacija koju svakako valja posjetiti, odnosno činjenica da se fizički i financijski obujam turističkog prometa u zemlji iz godine u godine kontinuirano i stabilno povećava, neovisno o potencijalno turbulentnim događanjima u okruženju kao i o manjkavostima hrvatske gospodarske politike i/ili političke turbulencije u zemlji. U tom smislu, dakle, a s obzirom na to da je put migranata tzv. balkanskom rutom, bar trenutno, zaustavljen te da Hrvatska ne bi trebala, prema relevantnim procjenama policije, predstavljati potencijalnu metu bilo kakvim terorističkim skupinama, mišljenja smo da će turistička sezona u RH proteći mirno i u skladu s predviđanjima nositelja turističke politike u zemlji. Drugim riječima, valja očekivati još jednu rekordnu turističku godinu.
Hoće li dio turista koji običavaju ljetovati u Turskoj tražiti nove destinacije?
- Generalno gledano, turistička se potražnja za određenim destinacijama kontinuirano mijenja pod utjecajem različitih političkih, socioekonomskih, promidžbenih i/ili pomodarskih razloga. U tom smislu, valja pretpostaviti da će se turisti u izboru svojih odmorišnih destinacija odlučivati sve više za one koje su sigurne, koje još nisu posjetili, koje im se marketinški agresivno preporučuju, odnosno one čiji im integralni destinacijski proizvod najviše odgovara. Zbog trenutne vrlo nestabilne sigurnosne i unutarnjopolitičke situacije u Turskoj, relativne nepopularnosti politike predsjednika Erdogana na Zapadu (ljudska prava, odnosi s EU-om), zategnutih vanjskopolitičkih odnosa između Turske i Rusije, kao i zbog njene relativne blizine ratnom žarištu, za očekivati je da će dobar dio turista koji bi, u normalnim okolnostima, provodio odmor u Turskoj, potražiti, bar privremeno, nove odmorišne destinacije. Jedan dio te potražnje vrlo će se vjerojatno odlučiti i na dolazak u Hrvatsku, što će dodatno ojačati ionako dobre poslovne učinke hrvatskih turističkih poduzeća.
Kako se trenutačno stanje u EU-u odražava na popularnost Europe/Mediterana na globalnom turističkom tržištu?
- Prema podatcima UNWTO-a (Svjetske turističke organizacije), broj međunarodnih turistički motiviranih putovanju u svijet trebao bi dugoročno rasti po stopi od oko 4 % prosječno godišnje, uvažavajući pritom ne samo očekivana, povremeno turbulentna, kretanja u svjetskom gospodarstvu, već i mogućnost otvaranja različitih lokalnih kriznih žarišta u različitim dijelovima svijeta. Isto tako, valja naglasiti i da su procjene kretanja međunarodne turističke potražnje za Europom i Mediteranom još uvijek vrlo optimistične (visoke i stabilne godišnje stope rasta) i tu ne bi trebalo očekivati bilo kakve dramatičnije pomake, neovisno o sve izraženijim terorističkim prijetnjama. Uostalom, stanje sigurnosti i u velikom broju drugih turističkih makroregija svijeta također je znatno narušeno u posljednjih dvadesetak godina, ali broj međunarodnih putovanja i dalje je u stalnom porastu. Drugim riječima, polazeći od dugoročno stabilne međunarodne potražnje za Europom kao vodećom svjetskom turističkom makrodestinacijom, ne bi trebalo očekivati drastičnije promjene ni u potražnji za većinom vodećih europskih kulturno-turističkih 'meka' (kao što su, primjerice, London, Berlin, Amsterdam, Pariz, Rim, Madrid/Barcelona i sl.). Istodobno, mišljenja smo da ni većina klasičnih sunce i more i/ili kulturno-turističkih odredišta na europskoj strani Mediterana, osobito nefrancuskih, ne bi trebala biti previše ugrožena na srednji i duži rok. To se odnosi i na Hrvatsku - zaključuje dr. sc. Ivo Kunst, viši znanstveni suradnik na Institutu za turizam u Zagrebu.(D.J.)
VEDRAN OBUĆINA, POLITOLOG
Percepcija mirne Hrvatske nije ugrožena
Nedavni događaji u Turskoj i Francuskoj imaju svoju cijenu i za turizam u tim zemljama. U obje države turizam čini značajnu granu gospodarstva, ujedno granu koja je na sredozemnom području u posljednjih nekoliko godina doživjela nekoliko značajnih promjena.
- Teroristički napadi u Egiptu i Tunisu na neko su vrijeme potpuno zaustavili turističke dolaske u inače popularna odredišta, kamo su letjele niskobudžetne zrakoplovne kompanije iz cijele Europe. U Turskoj je na pola godine zaustavljen dolazak ruskih građana, tradicionalno najveće skupine stranih turista, nakon rušenja ruskog vojnog zrakoplova nad tursko-sirijskom granicom. Napetosti između Ankare i Moskve koje su nakon toga slijedile jenjavaju i očekuje se ponovni povratak ruskih gostiju, ali s oprezom. Godina terorističkih napada po cijeloj Francuskoj također odvodi turiste na druge destinacije.
- Hrvatska bi u tom smislu mogla biti iznimno zanimljiva za turiste, posebice tradicionalne obiteljske goste koji traže mir i sigurno putovanje. Naime, Hrvatska se nalazi na periferiji interesa terorista i ekstremista. Dosadašnji planirani napadi vezani su uz velika gradska središta, često s vrlo simboličnim sadržajem i datumom. Taktika terorista jest izazivati strah (teror) svojim okrutnim ponašanjem i iznenadnim napadima, a oni su, logikom svjetskih medija, spektakularniji ako se dogode u središtima Europe negoli na njezinoj periferiji ili u Aziji (napadi u Turskoj, Bangladešu, Iraku već su postali samo brojke).
Stoga je Hrvatska “nezanimljiva” suvremenim teroristima, poput onih iz tzv. Islamske države (ISIL), koji zloupotrebljavaju islam za svoje neislamsko i protuislamsko ponašanje. U Hrvatskoj, srećom, nema “podloge”' iz koje bi se regrutirali ekstremisti jer muslimanska zajednica u ovoj zemlji ističe hrvatski model odnosa prema islamu kao uzor-model za cijelu Europu. Zbog toga je Hrvatska iznimno sigurna zemlja kad se gleda u tome kontekstu. To, međutim, ne znači da se naš obavještajni sustav može opustiti, zbog iznenadnosti i prirode suvremenih ugroza koje se temelje na “ludosti” samotnih napadača, koji mogu, ali i ne moraju, biti povezani s terorističkim ćelijama. Za njihovu regrutaciju dovoljna je internetska društvena mreža.
- Teroristički je cilj izazvati percepciju nesigurnosti i time rušiti turističku privredu. Srećom, ponavljam, percepcija Hrvatske nije ugrožena, što nas postavlja u značajnu prednost pred nekad znatno jačim turističkim ekonomijama Sredozemlja.
(Vedran Obućina, iz Društva za mediteranske studije Sveučilišta u Rijeci, politolog je i stručnjak za Bliski istok.) (D.J.)
PETER E. TARLOW, AMERIČKI STRUČNJAK
Prijavljujte sumnjive predmete i ponašanje
Iz mnoštva mišljenja različitih analitičara vezanih uz pitanja sigurnosti u turizmu izdvojili smo dijelove iz osvrta dr. Petera E. Tarlowa, uglednog američkog stručnjaka, direktora agencije Tourism&More.
Tarlow je jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za sigurnost u turizmu, a uključen je i u sigurnosne pripreme za nadolazeće Ljetne OI u Riju de Janeiru 2016. godine.
- Napad 12. lipnja na popularni noćni klub “Pulse” u Orlandu još jednom povezao je terorizam i turizam, iako to nije prvi teroristički napad na noćne klubove. Na primjer, davne 1998. svijet je svjedočio terorističkom udaru u Cape Townu na “Planet Hollywood”. Taj je incident trebao probuditi turističke djelatnike, iako su do tada takvi napadi još bili rijetkost. Tijekom godina, na žalost, terorizam se promijenio i razvio. Danas znamo da je turizam industrija čije su mnoge komponente i te kako izložene mogućnostima napada. Turistički centri diljem svijeta polako počinju shvaćati da je terorizam dio turizma i problem treba rješavati u skladu s tim. Treba razviti što više načina za prepoznavanje potencijalne opasnosti. Najgore što neki turistički centar može učiniti je stvoriti osjećaj lažne sigurnosti, jer kad teroristi napadaju turističke centre osim ljudskih žrtava prouzročavaju i dugoročne negativne ekonomske posljedice na društvo. Činjenica je pak da mnogi ljudi na putovanjima, na odmoru, jednostavno ne obraćaju pozornost što se zbiva u njihovoj okolini, recimo ne prijave neki sumnijivi “paket”, neko čudno ponašanje na ulici ili na plaži, a to onda može biti kobno. Turistička industrija ne želi stvarati paniku, ali mora pronaći načine kako omogućiti da ljudi prijavljuju sumnjive predmete ili sumnjiva ponašanja bez straha od predrasuda, da će ih netko prozvati za nekorektnost i proglasiti histeričnima. Disciplinirano i s oprezom, to mora postati nova lozinka turizma.(A.K.BUTERIN)