Vezani članci
GEOPOLITOLOG O TERORISTIČKIM NAPADIMA
TERORIZAM PROTIV TURIZMA (II.)
Masakr na promenadi u Nici pokazuje kako je sve moguće kad je terorizam u pitanju. I nije bez vraga Hollywood upozorio kako udar na Bijelu kuću (“White House Down”, “Olympus Has Fallen”) ili London (“London Has Fallen”) nije samo filmska utopija nego posve izvjesna opasnost pred kojom ne treba zatvarati oči.
Živimo, naime, u svijetu konstantne napetosti i pogibije u kojem se Irak i Sirija odavno više ne čine “tamo daleko”, nego ovdje, blizu, zbog dakako pomahnitalih ubojica koji sebe nazivaju borcima Islamske države (IS ili ISIL) i njhovim “spavačima” u Europi (čak i u SAD-u), koji zatrovani ekstremnom džihadističkom propagandom svako malo iskoče iz sjene i masakriraju desetke i stotine nevinih ljudi. Doduše, međunarodna protuteroristička koalicija (u kojoj participira i Hrvatska) bori se protiv terorizma, poglavito ISIL-a, no bjelodano je kako dosadašnja strategija i razvoj antiterorističke politike nisu dovoljno efikasni, što se vidi i iz slučaja Nice, prije toga iz napada u Parizu i Bruxellesu. Osim toga, masakr u Nici pokazuje kako u sigurnosnim sustavima vlada propuh i dovoljan je samo trenutak neopreznosti i neodgovornosti (vozač kamiona policajcima je rekao da vozi sladoled, sic!) da se dogodi katastrofa. I bez obzira na to je li ubojica iz Nice bio vuk samotnjak ili dio smišljenog plana (naravno, ISIL je odmah preuzeo odgovornost), kamionski teroristički čin gaženja ljudi taktički je novitet, do sada nekorišten, što znači da osim bombaša samoubojica i napada strojnicama imamo i kamione kao efikasno sredstvo za sijanje smrti i širenje panike i straha.
Napad u Nici također je pokazao da terorizam udara i na turizam. Poruka bi trebala biti jasna, ne samo Francuzima nego i cijeloj Europskoj uniji, čak i Sjedinjenim Državama - nigdje niste sigurni, ni pokraj Eiffelova tornja, ni pokraj Coloseuma, ni pokraj Branderburških vrata, ali ni na plažama Azurne obale. Jer udariti na turističku destinaciju kakva je svjetski poznata Nica (elitni turizam, puno gostiju i iz SAD-a...) upozorenje je da je i turizam itekako izložen terorizmu.
To ne smiju smetnuti s uma ni sigurnosne službe Republike Hrvatske, jer koliko god za sada nema konkretnih prijetnji (nadamo se), opreza nikad dosta. Doduše, čini se kako ISIL za sada nema razloga udariti na, recimo, splitsku rivu, na Novalju (Zrće) ili bilo gdje na Jadranu. Francuska je nešto drugo, problem s asimilacijom muslimana postoji već desetljećima, otkako je kolonijalizam otišao u ropotarnicu povijesti, što ISIL nemilosrdno koristi. Hrvatska je u tom smislu oaza snošljivosti i mirnog suživota, jer odnosi s islamskom zajednicom doista mogu poslužiti kao pozitivan primjer drugima u EU, uključujući i Francusku. No, koliko god RH svoje muslimane tretira kao ravnopravne građane, osiguravajući im sva demokratska, zakonska prava, nitko sa sigurnošću ne može jamčiti da nekom u ISIL-u neće već sutra pasti na pamet da pošalje nekog terorista ili uključi nekog “spavača”, koji će s bombom skivenom u kolicima za sladoled udariti na neku od jadranskih dupke punih plaža, primjerice, na Zrće, gdje tisuće gostiju (Engleza, Francuza, Amerikanaca...) partijaju cijeli dan i noć. I samo nam treba još takva drama, pa da se Hrvatska ekonomski sunovrati još dublje u krizu, a državni budžet ostane bez očekivanih (ove godine rekordnih više od osam milijardi eura) prihoda od turizma, da o ljudskim žrtvama i ne govorimo.
PROCJENA SOA-e
Uzimajući u obzir sve faktore, objektivna opasnost od pogubne “veze” terorizma i turizma postoji i nju valja tretirati kao prioritetnu tijekom ljetnih turističkih mjeseci. Jer vidimo (Nica je primjer, ali udara na turističke destinacije bilo je i prije, u Egiptu i Tunisu, primjerice) kako ekstremni islamizam sa smrtonosnom lakoćom improvizira i mijenja taktiku, pomno birajući strateške ciljeve, od kojih su turističke lokacije posebno “podatne” za napade jer je na takvim mjestima i broj žrtava veći, a time i medijski odjek u svijetu. Važan je dakle učinak, efekt straha i nesigurnosti, pa se nakon masakra u Nici može zaključiti kako terorizam širi područje borbe i da je realno moguće da turizam postane još i veće bojno polje nego do sada, već nazvano III. svjetski rat.
Da se val terorističkih napada u Europi i izvan nje, započet još prošlog ljeta, pogubno odrazio i na turizam, svjedoče iz jedne od najpoznatijih britanskih turističkih agencija “Thomas Cook”. Glavni izvršni direktor Piter Frankhauzer upozorio je da turizam prolazi kroz najgoru krizu u posljednjih 30-ak godina. Vrijednost akcija kompanije pala je u svibnju ove godine gotovo za petinu, nakon što se smanjio broj uplata aranžmana, jer putnici izbegavaju problematična odredišta. Znakovit je primjer Turska, drugo po veličini tržište spomenute agencije, kojoj se broj putnika za Istanbul, Ankaru i druge turske destinacije u travnju smanjo za 28 posto, što je najveći pad u poslednjih 17 godina. Nakon pokušaja vojnog udara Frankhauzer strahuje da će se turistički odlasci prema Turskoj još drastičnije smanjiti. Inače, u BDP-u Turske turizam participira s 10 posto, a u Hrvatskoj je to i više od 17 posto, ovisno o sezoni.
Vojni udar u Turskoj šokirao je i menadžere Dogus grupe, koji su prošlog tjedna bili domaćini na zabavi prigodom otvaranja Portus Bech Cluba u D-Marini Dalmacija u Sukošanu. “Ovo je nevjerojatno. Imali smo danas buru i požare u Hrvatskoj, prometni kolaps, u Francuskoj teroristički napad. Pitao sam se što se još može dogoditi. I onda ovo”, rekao je u neformalnom razgovoru jedan od turskih direktora.
Iako je SOA u svom nedavnom godišnjem izvješću o stanju sigurnosti u Hrvatskoj ocijenila da je stanje stabilno, događaji posljednjih mjeseci naznačuju sve složenije sigurnosne prilike u okruženju, pa je i Hrvatska na oprezu zbog džihadista. Razina terorističke prijetnje je porasla, kako se navodi, za cijelu Europu, pa tako i za Hrvatsku. U tom kontekstu spominju se teroristički napadi u Francuskoj, Belgiji i BiH, kao i da je Hrvatska sama bila na udaru terorističkog čina kada je u Egiptu otet Tomislav Salopek. Na tome slučaju SOA i dalje radi. Posebna pozornost posvećuje se radikalnim islamistima. Njih je u Hrvatskoj nekoliko desetaka i nisu pobornici terorističkih metoda. Sigurnosnu situaciju mijenja povratak džihadista u okruženje nakon ratnih iskustava u Siriji i Iraku - navodi se da se u hrvatsko jugoistočno susjedstvo vratilo oko 300 džihadista. Na području pod kontrolom Islamske države sada je šest osoba s hrvatskim državljanstvom, većina ima i drugo državljanstvo, a radikalizirani su u inozemstvu. Dakle, ocjena je da, iako se ne može isključiti prijetnja tzv. vukova samotnjaka, zasad nema izravne prijetnje sigurnosti od džihadista.
BLIZINA BiH...
I britanski mediji objavili su popis zemalja koje njihovi zemljaci najčešće pohode, kao i procjenu rizika od terorističkih napada. Na popisu se kao popularna destinacija našla i Hrvatska... Baš kao i u slučaju Italije, Danske i Grčke, Hrvatska je označena kao umjereno opasna zemlja. To znači da ne prijeti izravna opasnost od terorističkih napada. Najjači adut Hrvatske na inozemnom tržištu ovog je trenutka sigurnost i blizina zemlje kao autodestinacije u koju se brzo stiže. Nepovoljni za naš turizam mogu pak biti neizvjesnost i strah u Europi, blizina Bosne i Hercegovine, žica na granici...
Teroristički napadi siju atmosferu straha i udaraju izravno na zapadni stil života, a onda i na izvore ekonomskog rasta, komentirao je ekonomski analitičar Damir Novotny prošlogodišnje strašne događaje u Parizu. Novotny kaže da je strah koji se ovako sije najgori za turizam jer ljudi, ako se boje, ne kreću na put, a budući da je Europa naše emitivno tržište, tu bi prvo mogao biti pogođen hrvatski turizam, koji nam je glavna izvozna grana. Smanjit će se, ističe Novotny, razmjena i domaća potrošnja, jer ako su potrošači u strahu, onda nema ni potrošnje, dakle za nas je to udarac na inozemnu potražnju te na smanjenje robne razmjene posredno.
- To za Hrvatsku, kao malu otvorenu ekonomiju, nikako ne može biti dobro, jer može utjecati na rast kamatnih stopa, ali najviše na turizam. Kada neka zemlja ima udio turizma u BDP-u od 2 posto, onda to ne stvara toliki problem, ali kada, kao kod nas, od turizma ovisi čak 17 posto BDP-a - onda je to jako opasno za ekonomiju. Tu se, naravno, vraćamo na to da turizam nikako ne može biti baza ekonomije - zaključio je nakon napada na Pariz i ekonomski stručnjak Guste Santini.
Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija i potpredsjednik Europske udruge putničkih agencija, drži kako je preuranjeno procjenjivati koliku će štetu Francuska, koja je s više od 80 milijuna posjetitelja godišnje najomiljenije turističko odredište u svijetu i u kojoj je udio turizma u BDP-u oko sedam posto, pretrpjeti... Jasno je da teroristička prijetnja nije usmjerena samo na Francusku, nego da se odnosi na većinu europskih zemalja, ali razvidno je i to da reakcija turista neće biti jednaka, kazao je Žgomba.
- Recentni teroristički napadi još su jednom potvrdili kako je turizam manje ovisan o ekonomskim kretanjima, a više o čimbenicima vezanim uz političku stabilnost i sigurnost u pojedinoj državi, tj. turističkoj destinaciji. To potvrđuje i činjenica da usprkos posljednjoj ekonomskoj krizi nije bilo znatnijih padova u broju međunarodnih turističkih dolazaka, dapače, prošle je godine zabilježeno više od milijarde međunarodnih turističkih dolazaka. S druge strane, destinacije koje posljednjih nekoliko godina karakterizira politička nestabilnost bilježe znatan pad broja međunarodnih turističkih dolazaka. Primjerice, Egipat kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija u svijetu od početka Arapskog proljeća do danas bilježi 45 posto manje turističkih dolazaka, a Libanon u istom razdoblju bilježi čak 60 posto manje međunarodnih turističkih dolazaka. Nemili događaji utjecali su i na turistička kretanja u Siriji, koja je prije nekoliko godina imala značajan turistički promet (8,5 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka), a danas u Siriji više nema ni jednog turista. I cijela Sjeverna Afrika dvije godine bilježi konstantan pad - rekla je i Katarina Miličević iz Instituta za turizam Zagreb.
PROMOVIRATI SIGURNOST
- Iako danas nitko u svijetu ne može tvrditi kako je njegova zemlja stopostotno sigurna, Hrvatska je u bitno drukčijoj situaciji nego što je to bila početkom devedesetih. No i kod nas je na početku bio terorizam (tzv. barikade). Ovo što se danas događa specifično je i po tome što je globalno i što se ne zna kad će i gdje će se dogoditi, i/ili kad i gdje će završiti. Zasigurno će u Europi ove godine biti manje turista iz dalekih zemalja (Amerika, Daleki istok, Australija...), osim ako se dalje ne bude događalo ništa slično onome u Parizu i Nici. Već je prošle godine iz Japana, na primjer, zabilježen manji broj dolazaka u svim europskim zemljama osim u Hrvatskoj, gdje je zabilježen porast. Razlog je upravo u tome što nas se percipira kao sigurnu destinaciju i tu poziciju valja zadržati i raditi na njezinoj promociji. Moje me iskustvo uči tomu da je potrebno jako puno vremena i truda uz najbolje moguće akcije da destinacija postane popularna; a vrlo malo da je se do daljnjega zaboravi. To je u devedesetima bio slučaj i s Dubrovnikom, ali i s Dalmacijom te ostalim primorskim destinacijama, što zbog granatiranja što zbog izbjeglica, a najviše jer su mediji o Hrvatskoj izvještavali samo kroz ratna zbivanja. Najbolji način privlačenja gostiju jest taj da pozovete novinare iz njihovih zemalja da dođu i sami se uvjere da smo sigurna destinacija. Takve sam posjete organizirala u Dubrovniku i Zagrebu već od 1993. godine. Bio je to pun pogodak, jer ljudi vjeruju svojim novinarima, za razliku od nas, kada uvijek misle da mi promoviramo svoju destinaciju i da pritom nismo sasvim realni. Mislim da takva logika vrijedi i danas. Naravno, najprije morate ostvariti takav stupanj sigurnosti - mišljenja je bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković, karijerna turistička djelatnica.
NE PODLEĆI STRAHU I PANICI
Za kraj, vratimo se početku. Jučer kamion, sutra projektil. Jučer šetnica u Nici, sutra neka sportska priredba, koncert na otvorenom ili u dvorani. Možda novi napad na vlak (poput onog u Njemačkoj, sjekirom na putnike!), na autobus, zrakoplov, brod... Napad na plaže krcate turistima, na hotele, na partije na Ibizi, u Novalji, Zrću, pop i rock festivale, plesnjake u klubovima - sve je itekako moguće, makoliko mi govorili o sigurnoj Hrvatskoj, među ostalim zemljama EU. Drugim riječima, neupitno je koliki je terorizam rizik za turizam i to svima treba biti poznato. Jer kad sunce, more, palme, kilometarske plaže ili svjetla velegrada zamijene teroristički napadi, tada je borba protiv terorizma zapravo borba za turizam. Iskusili su to Tunis, Egipat, New York, nedavno Nica... A još jedna tragedija može upropastiti cijelu turističku sezonu, pa i nekoliko njih, a jednom kad je sigurnost odredišta narušena, povjerenje turista nije lako ponovno steći. Dakako, to ne znači da sad nitko više ne bi smio putovati, pohoditi plaže i uživati u turizmu. Naprotiv, jer ako prevlada strah i izolacija, izvanredno stanje dugog trajanja, onda je to pobjeda ISIL-a i poraz zapadne civilizacije. Zato nam treba mnogo veća sigurnost, na plažama, na aerodromima, na ulici, u gradu, na obali, u prometu, svagdje, više suradnje obavještajne zajednice EU i SAD-a, prevencija umjesto intervencije kad se napad već dogodi, hladna glava umjesto uzavrelih strasti i još koješta drugo u borbi protiv terorizma da koliko-toliko svi budemo zaštićeniji od mogućih budućih iznenađenja sa smrtonosnim posljedicama.
Damir GREGOROVIĆ/Darko JERKOVIĆ
POVJERLJIVI DOKUMENTI
Pozovi Balkan radi terorizma
Na Balkanu postoji cijeli niz terorističkih kampova niskog intenziteta. U njima članovi Islamske države vježbaju i provjeravaju svoju izdržljivost, kao i odlučnost da se pridruže teroristima. Ovo je samo jedna od rečenica koje se mogu naći u povjerljivim materijalima francuske policije i tajne službe u koje je srpsko izdanje Newsweeka imalo uvid... “Tragični događaji u Francuskoj i Belgiji itekako imaju veze s ovim prostorima. Pronađeni telefonski brojevi kojima su se koristili teroristi potvrđuju da je Balkan važna karika u terorističkom lancu. Ipak, još je rano za iznošenje operativnih podataka”, rekli su za Newsweek u sigurnosno-obavještajnoj agenciji BIA u Beogradu. Profesor Fakulteta političkih znanosti, dr. Dragan Simeunović, stručnjak za terorizam, ujedno i prvi čovjek škole za tajne agente pri BIA-i, tvrdi za Newsweek da su od 11. rujna 2001. i napada na New York svi važni teroristički napadi imali veze s Balkanom. Uzrečica “pozovi Balkan radi terorizma” opće je poznata i priznata, ali Simeunović upozorava: “Iako zapadne službe to znaju i nadziru, prije svega BiH (nedavno su u Sarajevo stigli američki agenti), a sve više i Kosovo, griješe što ne obraćaju pozornost na države u kojima nema puno muslimana. Ekstremisti tu činjenicu koriste kako bi u njima skrivali svoje važne igrače. Zemlje poput Hrvatske i Bugarske ne upadaju nikome u oči, nisu u centru pozornosti onih koji se bave pitanjem terorizma. U isto vrijeme, u njima se planiraju terorističke akcije, sudionici neometano prolaze kroz te zemlje.” Što se nalazi u materijalima francuskih obavještajaca u koje su novinari Newsweeka dobili uvid? Iz prvog dokumenta saznali su da su teroristi rabili dva Samsungova mobitela, da je u jednom bila kartica iz Hrvatske, a u drugom kartica iz Albanije. Gdje i kako su kartice kupljene, nije poznato, ali sumnja se da su teroristi na putu od Sirije do Bruxellesa prošli kroz Hrvatsku (a prije toga i Srbiju). Koliko ih je bilo, teško je utvrditi, ali prema nekim procjenama, može se govoriti o brojci od nekoliko stotina do čak nekoliko tisuća pristaša Islamske države koji su se uvukli među izbjeglice i na taj se način domogli Europe. Iz drugog dokumenta doznali su da je Hasna Aït Boulahcen, rođakinja jednog od terorista koja je nastradala s njim u napadu u Sant Denisu kraj Pariza nakon napada u Parizu, nekoliko puta zvala broj mobilnog telefona u Hrvatskoj. Naknadnom provjerom utvrđeno je da je riječ o prepaid kartici koja nije bila registrirana ni na čije ime, tako da se ne zna koga je Hasna zvala u Hrvatsku i o čemu su razgovarali. I sad, uzimajući sve netom izneseno u obzir, cijelu tu priču moguće je staviti i u kontekst turizma. Jer tko može jamčiti da na Jadranu, hrvatskoj ili crnogorskoj obali, u masi gostiju ne ljetuje i neki sumnjivac opasnih namjera s Bliskog istoka, neki Sirijac ili Iračanin sa skupim mobitelom koji se prošvercao u migrantskom valu i čeka svoj trenutak za počiniti zlo...
ZABORAVLJA SE...
Turisti se sve brže vraćaju
Turizam traži sigurnost i povjerenje, terorizam smjera na kaos, paniku i strah. Jedno drugo isključuje, ali njihov je odnos višestruko dinamičan i nipošto lako predvidljiv, pogotovo kad se govori o rokovima unutar kojih se terorizmom pogođena destinacija oporavlja. Primjerice, na temelju praćenja trendova oporavka destinacija nakon terorističkih napada, osobito nakon napada 11. rujna 2001. na Twinse, vidljivo je da je taj rok sve kraći. Tako je za vraćanje New Yorka kao turističke destinacije trebalo 45 mjeseci, Madridu (također izloženom bombaškom napadu) trebalo je 12 mjeseci, Londonu devet mjeseci, a Tunisu tri mjeseca. Turisti brzo zaboravljaju? Da, ali prva je reakcija instinktivna i zove se otkaz putovanja. Podaci vezani uz 11. rujna pokazivali su da je otkazivanje turističkih aranžmana dosegnulo 30 posto. Nakon napada u Tunisu slijedio je egzodus Britanaca, čak ih je 3500 napustilo tu destinaciju u jednom danu. Ali ni to nije pravilo. Nakon napada na redakciju pariškog satiričnog časopisa “Charlie Hebdo”, u siječnju, otkazivanje je bilo minimalno. Je li tada kolektivni um turista svjesno zanemario opasnost ili je pomislio kako je riječ o izoliranom obliku osvete usmjerene samo na “blasfemične novinare”? Strah je jedinstven, ali su reakcije turista raznolike. Pa i procjene. U nemirima tijekom Arapskog proljeća turisti su zaobilazili Kairo držeći ga opasnim mjestom, ali su masovno vjerovali odmaralištima poput Shram el Sheika na Crvenom moru, koji je bio udaljen od političkih previranja u egipatskoj prijestolnici.
Glavni izvršni direktor londonske agenicije “Thomas Cook” Piter Frankhauzer upozorio je da turizam prolazi kroz najgoru krizu u posljednjih 30-ak godina...
Jasno je da teroristička prijetnja nije usmjerena samo na Francusku, nego da se odnosi na europsku regiju, ali razvidno je i to da reakcija turista neće biti jednaka...
BORIS ŽGOMBA
Destinacije koje posljednjih nekoliko godina karakterizira politička nestabilnost bilježe znatan pad broja međunarodnih turističkih dolazaka...
KATARINA MILIČEVIĆ