Novosti
“SOCIJALNO OSJETLJIVA” DRŽAVA

Zbog kilograma jabuka ili tople vode u skloništu ostaju bez dopunskog osiguranja
Objavljeno 22. srpnja, 2016.
Mnogi su zbog sličnih oblika pomoći ostajali čak i bez krova nad glavom

Sve jabuke i naranče koje je protekle godine primila kao humanitarnu pomoć Crvenog križa u Dardi umirovljenici Ani iz Bilja prisjele su kad je doznala da je njezinoj mirovini na godišnjoj razini dodan iznos veći od 10.000 kuna pomoći u kućanstvu. Potom joj je iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pristigla obavijest o prestanku važenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja!

Slučaj je sam po sebi potpuno apsurdan, no apsurd je još veći znamo li da je Ana iz Bilja tek kap u moru onih koji su zbog sličnih oblika pomoći ostajali čak i bez krova nad glavom. U osječkom slučaju - beskućnici.

Beskućnik s “prihodima”

Bilo je situacija u Domu sv. Vinka da su korisnici gubili pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje jer im se smještaj u skloništu vrednovao prema tržišnoj cijeni usluge. Na mjesečnoj razini ona prelazi 1500 kuna, što je stvorilo velik godišnji prihod tih ljudi a da taj novac nisu ni vidjeli. Istovremeno imali su usluge prehrane, pranja i higijene. Međutim, bila je riječ o tome da su se do 1. siječnja 2016. godine na JOPPD obrascu Porezne uprave prijavljivali svi oblici materijalne, ali i nematerijalne pomoći. Od toga datume ne prijavljuje se pomoć u naravi, već samo novčana, pa će se stanje normalizirati, poručio je Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Osijeka, dodavši da su građani, nažalost, zbog paketa hrane koji je procijenjen prema tržišnoj cijeni imali povećane prihode. To pak nije u redu, smatra Kristić, jer ako se traži način kako pomoći ljudima, onda nema smisla ukidati im prava zbog dobivanja nematerijalne pomoći.

Slučaj iz Crvenog križa iz Darde poznat je i Denisu Ćosiću, zamjeniku ravnatelja Gradskog društva Crvenog križa Osijek, koji kaže da su društva bila dužna prijaviti čak i dobivanje rabljene odjeće i obuće, toplih obroka i sl., što se tretiralo kao prihod.

- Sad to više nismo dužni i kad netko podigne humanitarnu pomoć, to ne ulazi u prihod. I sad smo prema Zakonu o humanitarnoj pomoći dužni potpisati vrijednost dobivene robe, no za naše potrebe, odnosno za slučaj bilo kakve kontrole. Jednom godišnje predajemo Uredu državne uprave Osječko-baranjske županije podatke o pruženoj pomoći, no ne i na JOPPD obrascu - objašnjava Ćosić.

Srećom, ova je apsurdna situacija ispravljena s prvim danom 2016. godine, no svi oni kojima HZZO obračuna visinu prihoda u prethodnoj godini, mogu očekivati obavijest o gubitku prava na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna. Jednako kao i gospođa Ana s početka teksta, koja će tek dogodine ostvariti svoje pravo. I ako u međuvremenu pojede kilogram jabuka iz donacije Crvenog križa. Kao i beskućnik koji će koristiti toplu vodu u skloništu.

Sva pomoć “zaračunana”

Ovakvih je primjera mnogo, pa je tako na području pod ingerencijom Općinskog društva Crvenog križa Darda bez tih prava ostalo sedam korisnika.

- Netko je dostavu obroka u kuću i pomoć gerontodomaćica protumačio kao prihod i dogodilo se što se dogodilo. Ne vjerujem da je zakonodavac htio da se to događa - priča socijalna radnica u OD CK Darda, napominjući kako su se još 2014. godine, kada je pravilnik stupio na snagu, s neizvjesnošću pitali što će se događati. Tada su, doduše, bili uvjereni kako je njihova pomoć u skupini neoporezivog primitka, pa korisnike nisu ni zamarali iznošenjem nepotrebnih činjenica. Nažalost, pokazalo se sasvim suprotnim.

- Oni koji razumiju cijelu priču ističu kako im je puno značajnija pomoć koju im svakodnevno pružamo nego činjenica da će do kraja godine ostati bez dopunskog osiguranja - kaže, napominjući kako postoje ljudi koji na njih sipaju drvlje i kamenje kada dođu do spoznaje da sve skupa godišnje stoji 10-ak tisuća kuna.

- Pokušavano objasniti kako cijenu obroka, koja je 15 kuna, određuje resorno ministarstvo, isto kao i trošak dostave, koji je devet kuna. Tako se dolazi do famoznih 10-ak tisuća kuna, koje netko stavlja našim korisnicima u prihod - tvrdi, dodajući kako iduće godine tako više neće biti, jer se takva vrsta pomoći više ne bilježi. Prisjeća se vremena kada su počeli ispunjavati potrebne obrasce, za što u im, između ostaloga, bili potrebni educirani djelatnici i “more vremena”. I u ovom se slučaju potvrdilo kako se humanitarnom djelatnošću ne može baš svatko baviti. Sudeći prema zakonima (ili njihovim interpretacijama) za takvo što je potrebno biti diplomirani ekonomist ili pravnik, a ne volonter ili djelatnik koji bez plaće ili uz mizerni dohodak na terenu provodi sate i sate, što bi rijetko tko činio. Udruga prijatelja svetog Martina, primjerice, za jedine dvije baranjske socijalne samoposluge morala je ishoditi dokumentacije kao da, u najmanju ruku, otvara supermarket.

Marija MIHELIĆ/Ivica GETTO

Štefica Čučak

predsjednica humanitarne udruge “Rijeka ljubavi”

To je sramotno!

Sramotna je i sama pomisao na to da je itko izgubio pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje zbog paketa hrane. Meni u udruzi nisu poznati takvi slučajevi. To su gluposti i nešto apsurdno, što se ne smije događati, poručila je Štefica Čučak, predsjednica humanitarne udruge “Rijeka ljubavi”.

ZAKONI I CENZUSI

Prema Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, osigurane osobe u HZZO-u mogu ostvariti pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna ako ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji na mjesečnoj razini ne prelazi iznos od 1516,32 kune, odnosno u slučaju samaca 1939,39 kuna. Ako prihod građana prijeđe propisani imovinski cenzus, gubi se pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna.

“ZAKON NIJE DOBAR”

U orahovačkom Gradskom društvu Crvenoga križa slučajeva naplate pomoći nije bilo, kako kaže ravnatelj toga društva Željko Kiš, pomogne se uvijek koliko se može: “Iako smo svjesni zakona kojeg se moramo pridržavati, osobno smatram da on nije nikako dobar. Kako uzimati sirotinji koja i tako nema ništa. U našem društvu takvih slučajeva nije bilo, jer nije bilo ni donacije veće količine robe. Koliko imamo, pomognemo i tada nam je srce puno”, zaključio je Kiš.V.G.

Izgubio socijalna prava zbog stare odjeće i cipela

Belomanastirskom GD Crvenog križa s takvim se problemima nije obratio nitko. No u mirovnoj skupini Oaza, koja se također bavi humanitarnim radom, sjećaju se primjera kada je jedan korisnik ostao uskraćen za određena socijalna prava jer je, u sklopu Oazine Burze odjeće, na dar dobio rabljenu odjeću i obuću, čija je pojedinačna vrijednost desetak kuna. Svaki artikl morali su prikazati cjenovno, pa je njihov korisnik očito izišao iz zadanog cenzusa. Istražujući priču o uskraćivanju raznih prava, saznali smo kako pojedinci ne mogu ostvariti pravo na, primjerice, besplatni topli obrok, ali oni koji su na “tuđoj pomoći i njezi”, bez obzira na to što imaju znatno veća mjesečna primanja, to mogu...

apsurd

DRŽAVA NAPLAĆUJE ČAK I ONO ŠTO JE POKLONJENO

Možda ste propustili...

SUSRET PREMIJERA S PREDSTAVNICIMA HBK-A

Kvalitetni odnosi Vlade i Crkve

MASOVNO CIJEPLJENJE U VUKOVARSKOJ ŽUPANIJI

“Jedva smo čekali poziv”

Najčitanije iz rubrike