Objavljeno 21. srpnja, 2016.
"Od ljudi koji rade bez naknade nema nikakve koristi"
BELI MANASTIR - Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, u slučaju da radno ili djelomično sposobni član kućanstva koji je korisnik zajamčene minimalne naknade (takozvane socijale) odbije ponuđeni posao, osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili samovoljno otkaže ugovor o radu, ukida mu se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno kućanstvu se ona smanjuje za pripadajući udjel tog člana. Također, osoba na koju se to odnosi idućih šest mjeseci ne smije podnijeti zahtjev za priznavanje prava na “socijalu”. Sve skupa tijesno je vezano uz sudjelovanje u radovima za opće dobro.
- Mnogi ne znaju da je svaki radno ili djelomično sposobni korisnik zajamčene minimalne naknade dužan, bez naknade, sudjelovati u radovima za opće dobro u trajanju od 30 do 90 sati mjesečno. Radove bi trebale organizirati jedinice lokalne i regionalne samouprave - kaže Đimi Fuštin, ravnatelj belomanastirskog Centra za socijalnu skrb, naglašavajući kako korisnici, pri podnošenju zahtjeva za zajamčenu minimalnu naknadu, potpisuju izjavu kojom jamče da su s ovom obvezom upoznati.
No, nastavlja, proizlazi da su zakonske odredbe samo mrtvo slovo na papiru budući da veći dio baranjskih općina uopće ne organizira rad za opće dobro, a neke ga organiziraju bez dostavljanja izvješća Centru.
- Ne znam zbog čega je tomu tako. Sigurno je da postoje poslovi koje bi korisnici mogli obavljati, posebice sada kada su izostali takozvani javni radovi koje u punom iznosu financira država - priča Fuštin, podsjećajući kako je taj zakon stupio na snagu krajem prošle godine te kako je Centar s novim zakonskim odredbama službeno upoznao sve baranjske jedinice lokalne samouprave.
Treba istaknuti kako zajamčenu minimalnu naknadu u Baranji prima više od 3000 osoba iz 700-tinjak socijalno ugroženih obitelji (otprilike je toliko i samaca). Od ukupnog broja korisnika, približno 2000 ih je radno ili djelomično sposobno, a država za njih mjesečno izdvaja 1,5 milijuna kuna. Iz Centra samo u Beli Manastiru mjesečno šalju isplatnice na 400-tinjak adresa, a “goruća” je i Darda, gdje ih je mjesečno približno 300. Iako ne šalju izvješća (tako bar tvrde u Centru), belomanastirski gradski oci radove organiziraju.
- Kontinuirano formiramo skupine od 10 do 15 osoba, koje obavljaju jednostavne radove od po približno tjedan dana. Radovi su pod kontrolom Baranjske čistoće - kaže Predrag Stojanović, zamjenik gradonačelnika Belog Manastira.
Za razliku od Belog Manastira, načelnika općine Darda, Antu Vukoju, takvi radovi ne zanimaju. Kaže kako od ljudi koji rade bez naknade nema nikakve koristi pa stoga radove za opće dobro ne organiziraju.
- Nema od toga ništa. Neka iz Centra pošalju popis ljudi, pa će radova biti - naglašava Vukoje, dodajući kako su javni radovi neka sasvim druga stvar, ali ih, nažalost, nema.
Očito je da slično misle i u općinama Bilje, Petlovac i Čeminac.
Ivica GETTO
S izvješćem, bez izvješća ili nikako
Fuštin kaže kako radove redovito organiziraju i o tome dostavljaju izvješće općine Kneževi Vinogradi, Draž i Jagodnjak, dok radove bez izvješća organiziraju općina Popovac i grad Beli Manastir. Općine Bilje, Darda, Petlovac i Čeminac radove uopće ne organiziraju.
2000
korisnika zajamčene minimalne naknade u Baranji radno je ili djelomično sposobno
Nedorečenosti u zakonu
Kako saznajemo, najveći problem pri organiziranju takvih radova je nedorečenost u zakonu. Naime, radnike je za obavljanje poslova potrebno osigurati, što rijetko koja općina želi, posebice stoga što se osiguranje odnosi za relativno mnogo ljudi i kratko razdoblje. Resorno je ministarstvo jedinicama lokalne samouprave, uz obavijest o novom zakonu, poslalo preporuku za osiguravanjem sudionika radova za opće dobro, ali preporuka nema “snagu” kao zakon. Osim toga, fiskalni kapaciteti baranjskih jedinica lokalnih samouprava dobro su poznati...I.G.