Objavljeno 20. srpnja, 2016.
Do svega je došlo isključivo pogreškom HZZO-a, kažu Aleksandra i Leopold
SUZA - Kada su u siječnju prošle godine dobili sina, sreći Aleksandre i
Leopolda Đuričina iz baranjskog mjesta Suza nije bilo kraja. No, kao što to u
nas počesto biva, netko se pobrinuo da im je pokvari. Na kućnu adresu stigao im
je dopis HZZO-a kojim ih upozoravaju da je rodiljna naknada koju je Aleksandra
dobivala tijekom dopusta bila - previsoka. Umjesto 3000 kuna, koliko je primala
i koliko je odobreno rješenjem HZZO-a, trebala je dobivati upola manje novca.
Bar su tako utvrdili u HZZO-u, istovremeno priznajući vlastitu pogrešku, uočenu,
kako navode, kontrolom provedenom u Regionalnom uredu Zavoda u Osijeku. Đuričini
su, dakle, zahvaljujući tuđoj pogreški, pod prijetnjom ovrhe, HZZO-u morali u
roku od dva tjedna vratiti 15.623 kune. To su i učinili, doduše nakon dva
mjeseca, uz stalnu komunikaciju s djelatnicima HZZO-a. I kada su mislili da je
jedna ružna epizoda u njihovu životu završena, stiglo im je novo iznenađenje,
opet u režiji HZZO-a. Poslali su im, naime, još jedan dopis, u kojem traže i -
plaćanje zateznih kamata!? U iznosu od 2167,07 kuna! Leopoldu i Aleksandri tada
je “pukao film”.
Pronatalitetno?
- Nakon što sam sve potrebne dokumente predao u ispostavu Zavoda u Belom
Manastiru, nisam obraćao pozornost na visinu rodiljne naknade, za koju ionako
smatram da je minorna. Priznajemo da nas je potraživanje HZZO-a poprilično
iznenadilo, no mislili smo u redu je, tko radi, taj i griješi, pa smo dug od
15-ak tisuća kuna vratili. U međuvremenu smo čak dobili i ovršni prijedlog, ali
ga je HZZO povukao jer smo u cijelosti podmirili iznos za koji su nas teretili -
priča Leopold, nastavljajući kako se s plaćanjem zateznih kamata ne može
pomiriti. Pita se što bi se dogodilo da kojim slučajem nisu imali novca za
plaćanje duga do kojeg je došlo pogreškom HZZO-a? Bi li im HZZO uzeo kuću,
nekretnine ili što drugo, te bi li, kojim slučajem, Aleksandra morala završiti u
zatvoru?
- Vjerujem da je malo ljudi u Hrvatskoj koji imaju 15-ak tisuća kuna 'na
bacanje'. Što da je u pitanju samohrana majka, žena čiji suprug ne radi ili
osoba na socijali? Odakle novac? Pa tek ova zatezna kamata! To nigdje nema.
Govorimo o pronatalitetnoj politici, a državne se službe ponašaju dijametralno
suprotno - negoduje Leopold, tvrdeći kako nije čudo što iz dana u dan sve više
ljudi napušta Hrvatsku.
Nema otpisa
U zagrebačku središnjicu HZZO-a poslali su zamolbu za oslobađanje od plaćanja
zateznih kamata po dugovanju s osnova nepripadajuće isplate. Odgovor ih je
dodatno razljutio. Pomoćnica ravnatelja za pravne poslove odgovorila im je kako
HZZO u svojim aktima nije predvidio mogućnost otpisa kamata na dugove i
potraživanja, već je propisao uvjete i načine pod kojima se može odgoditi
plaćanje duga, odnosno odobriti obročna otplata. Tvrdi kako je od 21. prosinca
prošle godine moguće sklopiti Sporazum o odgodi plaćanja potraživanja Zavoda
najduže do 24 mjeseca, ili o obročnoj otplati najduže do 36 mjeseci.
- Ljudi moji, pa nismo išli u banku tražiti kredit i moliti ih da otpišu
kamate! Do svega je došlo isključivo pogreškom HZZO-a, što vro dobro znaju. Bez
obzira na to, oni se i nadalje ponašaju kao obični zelenaši i lihvari. Netko
takvom ponašanju mora stati na kraj! - ljutiti su Leopold i Aleksandra, pitajući
se koliko je još ljudi zakinuto zbog pogrešaka onih čiji rad plaćaju građani
Republike Hrvatske.
Đuričini su se potužili i na rad djelatnice belomanastirske ispostave HZZO-a,
a iz središnjice su ih zamolili da direkciji Zavoda dostave podatke o djelatnici
kako bi se proveo odgovarajući postupak.
Ivica GETTO
Pravnici: Ne bi trebali platiti zatezne kamate
Pravnici koje smo zamolili za komentar tvrde da Đuričini zatezne kamate ne bi trebali platiti. “Pokazali su dobru volju i platili dug, premda do njega nije došlo njihovom pogreškom. Stoga zatezne kamate ne bi trebali platiti ili bi eventualno mogli platiti iznos od dana kada su dobili upozorenje o dugu pa do dana kada su ga platili”, tvrdi jedan belomanastirski pravnik. Što se tiče plaćanja navodno nepripadajuće rodiljne naknade, mišljenja su različita. I dok jedni tvrde kako zbog tuđe pogreške dug nije ni trebalo platiti, drugi su stava kako zakonske odredbe nalažu povrat sredstava. No, dodaju, nije isto kada netko, primjerice, na bankovni račun dobije iznos koji nije očekivao i za koji ne zna odakle mu ili mu službenim rješenjem ustanova, u ovom slučaju HZZO, odobri određeni iznos. Zašto bi, u konačnici, netko trebao provjeravati službene odluke ustanova?
Iz HZZo-a bez odgovora
Preko elektronske pošte pitanja o slučaju Đuričin poslali smo glasnogovorniku HZZO-a. Zanimalo nas je kako je moguće da zbog HZZO-ove pogreške Aleksandra Đuričin mora vratiti relativno veliki dug u kratkom roku, što bi se dogodilo da dug nije plaćen budući da u Hrvatskoj postoji mnogo ljudi koji 15.000 kuna ne mogu samo tako “stvoriti”, je li zakonito tražiti zatezne kamate zbog pogreške ustanove, tko je uopće kriv za ovakav propust i što će ustanova poduzeti prema osobi odgovornoj za pogrešku. Do zaključenja novina odgovore nismo dobili.
prijetnja ovrhe
ŠTO DA NOVCA ZA POVRAT NIJE BILO?
Iz HZZO-a navode mogućnost odgode plaćanja do 24 mjeseca ili obročnu otplatu na 36 mjeseci