Srbija u ponedjeljak u Bruxellesu na Međuvladinoj konferenciji otvara poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, a u pregovaračku poziciju EU-a integrirano je pet zahtjeva Hrvatske, među kojima je i da Srbija mora izbjegavati sukobe nadležnosti pravosuđa, što znači da neće moći sudski goniti hrvatske branitelje, izjavio je visoki izvor u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Hrvatska sada, pojasnio je isti izvor, u tom europskom dokumentu - pregovaračkoj poziciji - ima uporište za suspenziju zakona o univerzalnoj jurisdikciji, i to postaje jedna od obveza Srbije prema Europskoj uniji.

"Srbija mora izbjegavati sukobe nadležnosti pravosuđa (...), mora preispitati svoje zakonodavstvo, a spomenuti bi zakon s današnjim danom de facto trebao biti suspendiran", tvrdi izvor u ministarstvu i poručuje da Beograd "neće suditi našim braniteljima".

"Bez ispunjenja te obveze Srbija neće moći u EU. Hrvatska to neće dopustiti", kazao je izvor u ministarstvu.

Uz suspenziju zakona o univerzalnoj jurisdikciji Srbija bi usvajanjem tog europskog pregovaračkog okvira trebala osigurati prava žrtvama rata, uključujući i plaćanje odštete, u cijelosti sudjelovati sa susjednim državama u rješavanju problema nestalih osoba, surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu te prihvatiti sve odluke i presude haškog tribunala i provoditi svoj postojeći pravni okvir koji se tiče prava manjina.

Što se suradnje s Haškim sudom tiče, predsjednik ICTY-ja Carmel Agius i glavni tužitelj Serge Brammertz su početkom lipnja izrazili žaljenje što je "Srbija skrenula s puta pune suradnje sa Sudom".

Viši sud u Beogradu je sredinom svibnja donio rješenje da nisu ispunjeni svi uvjeti za uhićenje Petra Jojića, Vjerice Radete i Jove Ostojića, optuženih da su utjecali na svjedoke u postupku protiv Vojislava Šešelja, čije izručenje Haški sud traži već godinu i pol dana. Šešelj još uvijek nije izručen Sudu, a spomenuta trojica nastavljaju obnašati dužnosti zastupnika u srbijanskoj Narodnoj skupštini.H