Sudeći prema brojnim oglasima i pozivima preko medija, sezonsku radnu snagu sve je teže naći. Poslodavci se stoga okreću i prema studentima, pa su ih ovih dana pozvale, primjerice, tvrtke Rabo d.o.o. iz Kneževih Vinograda i Erdutski vinogradi.

Kako stoji u oglasu iz Rabe, traže redovite studente/ice za rad u voćnjaku, na poslovima branja voća, prorjede plodova, za rad u objektu za skladištenje i pakiranje voća. Obećana zarada je 15 kuna na sat, a potrebno im je između 30 i 50 osoba. Erdutskim vinogradarima, pak, potrebni su studenti za rad u vinogradu, na poslovima uvlačenja loze i plijevljenja stabla trsa. Ne traže posebna znanja i vještine, a plaćaju 0,15 kuna po trsu za uvlačenje, 0,12 kuna po trsu za plijevljenje, na bazi satnice 19 kuna po satu. Za zaradu je potrebno ispuniti normu. Potrebno im je 25 studenata, za otprilike 25 radnih dana, dok Rabo nudi posao čak do polovine studenoga.

Upitali smo ih vrijede li oglasi samo za studente, ili se na posao može javiti bilo tko, a iz obje tvrtke dobili smo slične odgovore.

- U potrazi za sezonskom radnom snagom obratili smo se i Studentskom centru, pa su stoga pozvani studenti. No, nama je potrebna svaka radna snaga, bez obzira na dob i obrazovanje - rekli su nam.

Nikola Velicki, direktor tvrtke Rabo, kaže kako općenito, tijekom godine, nije toliki problem naći radnu snagu, ali se, kada dođe vrijeme za sezonske poslove, čiji početak i kraj određuje vegetacija, muče već godinu-dvije.

- Sezonsku radnu snagu teško je naći iz nekoliko razloga. Dio ljudi preselio se iz Hrvatske, dio odlazi na sezonske poslove u inozemstvo, dio na more, a kod dijela je u pitanju nešto treće - objašnjava Velicki, napominjući kako je prije zapošljavanje sezonaca doživljavao kao dobru stvar, posebice stoga što je mislio da im sezonski posao daje određenu sigurnost. No, nastavlja, vremena su se promijenila, pa tako i navike. Nisu rijetki slučajevi, dodaje, da ljudi dođu na posao, obavljaju ga dva ili tri dana, pa više ne dođu. Nema sumnje da je pod “trećim” razlozima mislio na osobe koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu, takozvanu socijalu, pa im je često, za sličan novac, jednostavnije sjediti kod kuće nego raditi. Upravo tako su nam na upit o nedostatku sezonske radne snage odgovorili u Erdutskim vinogradima.

- Korisnici “socijale”, kada se zaposle, gube neka prava u centrima za socijalnu skrb, pa se ne odazivaju na pozive. To je važan razlog zbog kojega je sve teže naći sezonsku radnu snagu - kažu “vinogradari”, napominjući kako mnogi pitaju mogu li raditi na crno, što bi im više odgovaralo. No, iz obje tvrtke poručuju kako rade transparentno, sukladno zakonu, jer si ne žele rušiti ugled i plaćati nepotrebne kazne, pa zapošljavanje na crno kod njih ne može biti ni - “misaona imenica”. Da primatelji zajamčene minimalne naknade gube određena prava potvrdio nam je Đimi Fuštin, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Beli Manastir.

- Osoba koja se sezonski zaposli stječe prihod, što se automatski odražava na njezin status. Mijenjaju se parametri i uvjeti pod kojima stječe pravo na ostvarivanje zajamčene minimalne naknade, pa ona, u ovisnosti o zaradi, može biti smanjena ili privremeno obustavljena - objašnjava Fuštin, dodajući kako svi korisnici koji se zaposle promjenu statusa u roku od osam dana moraju prijaviti Centru, koji, opet u ovisnosti o zaradi, mijenja rješenja. Nakon prestanka radnog odnosa, potrebno je ponovno podnijeti zahtjev za ostvarivanje socijalnih prava.

- Sada već svi znaju da, i u slučaju namjernog neprijavljivanja promjene statusa, to brzo doznamo - podvlači Fuštin. Inače, na području pod ingerencijom njegova centra zajamčenu minimalnu naknadu prima više od 3000 osoba.