Magazin
KRATKO I JASNO: PEĐA GRBIN (SDP)

Ne postoji dvostruko pravo glasa manjina
Objavljeno 16. srpnja, 2016.
O legitimitetu zastupnika nacionalnih manjina i postizbornoj “političkoj trgovini”

Kao i prije svakih pa tako i predstojećih parlamentarnih izbora, naglašava se uloga koju imaju zastupnici nacionalnih manjina. Kako to komentirate?

- Iako se zastupnici u Hrvatski sabor biraju na tri različita načina (preko opće liste u 10 “običnih” izbornih jedinica, tri zastupnika iz reda građana Republike Hrvatske koji žive u inozemstvu te osam pripadnika nacionalnih manjina), Ustav ne pravi razliku između prava i obveza koje imaju zastupnici s obzirom na način na koji su izabrani u Hrvatski sabor. U Hrvatskoj ne postoji dvostruko pravo glasa pripadnika nacionalnih manjina u izborima za Hrvatski sabor, koje bi im omogućilo da istovremeno glasuju za opću i manjinsku listu, odnosno, koje bi im omogućilo da glasuju dva puta i time, de facto, izaberu dva zastupnika koja će ih predstavljati. Još 2010. godine u tom su smislu donesene određene zakonske izmjene, koje je Ustavni sud ukinuo te je u toj odluci zauzeo jasno stajalište da neovisno o tome s koliko je glasova birača kandidat-pripadnik nacionalne manjine izabran za zastupnika, on je u svom zastupničkom mandatu, to jest u svojim zastupničkim ovlastima, pravima, dužnostima i odgovornostima izjednačen sa zastupnicima koji su u Hrvatski sabor izabrani u okviru općeg izbornog sustava iz razloga što jedan glas birača-pripadnika nacionalne manjine na izborima zastupnika u Hrvatski sabor u sebi istodobno nosi i potencijal općeg glasa i potencijal posebnog glasa, a koji će se od njih realizirati ovisi o volji birača-pripadnika nacionalne manjine (Odluka Ustavnog suda broj U-I-3597/2010 i dr. od 29. srpnja 2011. godine, točka 24.e te Odluke). To znači da svi zastupnici, bez obzira na način na koji su izabrani, imaju isti mandat, a samim time i isti politički legitimitet za odlučivanje u Hrvatskom saboru.

Osam zastupnika nacionalnih manjina mogu biti prevaga u formiranuju većinske vlasti, odnosno buduće vlade. Radi li se o političkoj trgovini?

- Dok god se odredbe Ustava ne izmjene ili se ne donese drugi propis koji bi bio donesen prema proceduri za izmjenu Ustava, svi zastupnici u Hrvatskom saboru moraju imati ista prava i obveze, uključivo i pravo da sudjeluju u sastavljanju Vlade ili izglasavanju državnog proračuna. Stoga zastupnici nacionalnih manjina ne samo da smiju već i moraju sudjelovati u donošenju svih odluka koje spadaju u nadležnost Hrvatskog sabora.

Stoji li teza da zastupnici nacionalnih manjina stječu udjel u vlasti i politički utjecaj neproporcionalan podršci dobivenoj od birača?

- Kao što proizlazi i iz iznesenog stajališta Ustavnog suda, za pripadnike nacionalnih manjina ne može običnom matematikom zbroja glasova dolaziti do broja građana koje oni predstavljaju, već je potrebno uzeti u obzir koliko pripadnika nacionalnih manjina živi u Hrvatskoj. Imajući u vidu da nacionalne manjine čine cca 9 % stanovništva Hrvatske, tada je jasno da osam zastupnika nacionalnih manjina, odnosno cca 5 % zastupnika u Hrvatskom saboru, ne predstavlja nekakvu nadzastupljenost zastupnika nacionalnih manjina.(D.J.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana