Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja ove godine već bilježe tri puta više intervencija nego lani. Ponajprije je riječ o akcijama u kojima je zadatak pomaganje i spašavanje turista, za što ima dovoljno ljudi, ali ne i opreme. Takve se akcije spašavanja u mnogim zemljama naplaćuju, no ne i u Hrvatskoj, pa je i to jedan od razloga zbog kojega HGSS ima stalne probleme s financiranjem. Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić potvrđuje da je ovogodišnja sezona počela vrlo intenzivno.

- Imamo puno intervencija, najčešće zbog turista koji borave u prirodi, na planinama, u brdima i šumama, ali i domaćih koji sve češće odlaze u prirodu na nedostupnije lokacije radi hobija i rekreacije, poput branja šparoga i gljiva, planinarenja i drugog. Nedostatak opreme odnosi se na vozila, telefone i drugu komunikacijsku opremu te na novac za troškove koji su veći s obzirom na utrostručeni broj intervencija, posebice za gorivo, užad i drugu opremu te hranu - ističe Prizmić.

Uz spašavanje života, HGSS gotovo 95 posto ostalih aktivnosti posvećuje prevenciji i edukaciji stanovnika i turista. “Ulažemo puno napora u preventivu nesretnih situacija, radimo sigurne karte, označavamo staze i provodimo edukacije, no zakon velikih brojeva u turizmu baš nam i ne ide u prilog jer se - ako na jednom prostoru u nekom trenutku imate i deset puta više ljudi - može očekivati i više nesretnih situacija unatoč preventivi", ističe Prizmić.

Unatoč važnosti posla koji HGSS obavlja te uspjesima, profesionalizmu i volonterizmu, dobro bi mu došlo više novca. Iako je ušao u državni proračun te iako su sa zakonom o HGSS-u očekivali bolje uvjete rada, njih prema Prizmićevoj ocjeni nema. “Na proračunskoj smo poziciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a kako nas oni doživljavaju kao neko strano tijelo, prvi smo kada treba smanjivati sredstva iz proračuna, a zadnji kada ih treba povećati. To nije realno i ne uvažava naše potrebe, a iz objektivnih razloga i zakonskih obveza država je doista dužna financirati rad HGSS-a", ističe Prizmić.