Novosti
SIROMAŠTVO UMIROVLJENIKA

Mirovinu manju od 2000 kuna prima 323.000 građana
Objavljeno 12. srpnja, 2016.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi samo 2245 kuna i čini svega 39,7 posto prosječne plaće, po čemu je Hrvatska pri samom europskom dnu.

Koliki su razmjeri umirovljeničkog siromaštva još bolje ilustrira podatak Matice umirovljenika Hrvatske koja je izračunala na temelju službenih podataka da je u travnju 2016. čak 868.830 umirovljenika, odnosno njih 76,3 posto primilo prosječnu mirovinu u iznosu od samo 1682 kune, a gotovo polovina umirovljenika, njih oko 550.000 primilo je prosječnu mirovinu od 1233 kune.

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da je u travnju ove godine mirovinu manju od 500 kuna dobilo 67.515 umirovljenika. Njih 55.254 primilo je između 500 i 1000 kuna, a 74.409 ima mjesečna primanja između 1000 i 1500 kuna. Nadalje, 125.782 umirovljenika preživljava s 1500 do 2000 kuna mjesečno, 219.891 umirovljenik mjesečno na ime mirovine primi između 2000 i 3000 kuna. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović pak upozorava da su novi podaci Eurostata pokazali da je životni standard Hrvata pao na razinu Rumunja i Turaka.

Ekonomski zaostali

- Kupovna moć građana Hrvatske lani je pala na 58 posto od prosjeka EU-a, izjednačivši se s onom u Rumunjskoj i Turskoj. Očito, Hrvatska u posljednjih četvrt stoljeća dramatično ekonomski zaostaje, jer su je u međuvremenu gospodarski dostigle i prestigle gotovo sve usporedive države koje su joj nekoć gledale u leđa. Riječ je o svim bivšim komunističkim državama, danas članicama EU-a, osim Bugarske. I tako, dok Hrvatska tone na dno Europe, političari više ne mogu tješiti građane kako su naše plaće i mirovine, preračunate u eure, ostale najveće među svim bivšim komunističkim državama, osim Slovenije. Točno je jedino to da Hrvati za svoje plaće i mirovine u dućanima mogu kupiti manje od Slovenaca, Čeha, Mađara, Poljaka, Slovaka, Estonaca, Letonaca i Litavaca. Mogu kupiti isto koliko i Rumunji, te samo malo više od Bugara - razbija famu o većim primanjima u Hrvatskoj predsjednica SUH-a.

U Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj cijene hrane su oko 40 posto niže od prosjeka EU-a. Slovenija je među tranzicijskim državama najskuplja kad je riječ o hrani, s cijenama gotovo na razini prosjeka EU-a. No, slovenske su plaće bar 50 posto veće od hrvatskih. A ako je teško prosječnom hrvatskom građaninu, kako li je tek hrvatskom umirovljeniku?

Četvrti od dna

- Stvarna vrijednost naših mirovina najniža je u regiji, a četvrta od dna u Europskoj uniji. Prosječna plaća u Sloveniji iznosi 1054 eura, a u Hrvatskoj 753 eura, prosječna slovenska mirovina 613 eura, a kod nas samo 297 eura. No, kad se gleda tzv. relativna vrijednost mirovine, tj. njezin udjel u prosječnoj plaći, stvar je za Hrvatsku još mnogo gora, jer taj udjel iznosi samo 38,22 posto, dok je u Sloveniji 58,44 posto, u Crnoj Gori 57,8 posto, u Srbiji 47 posto, u Makedoniji 60 posto, u Federaciji Bosne i Hercegovine 43,8 posto. Zanimljivi su i cjenovni vrijednosni sustavi pa tako u Hrvatskoj hrana košta prosječno 91 posto od prosjeka EU-a, dok su cigarete tek 56 posto europske cijene. U susjednoj Srbiji hrana je 69 posto EU prosjeka, u Makedoniji niskih 58 posto, a Sloveniji 96 posto. I Crna Gora je skupa sa 78 posto, a BiH sa 70 posto. Kad se cijena hrane ugradi u relativnu vrijednost mirovine, hrvatski su umirovljenici doista nevoljeno dijete svoje domovine - ističe Jasna A. Petrović.

Eduard SOUDIL
PLATE REŽIJE I SANJAJU HRANU

“Mirovina mi nije dostatna za normalan život. Pod time podrazumijevam plaćanje režija za stan od 28 kvadrata, grijanje i hranu. Nemoguće je otići u kino, kazalište, ili, ne daj Bože, na koncert, a o Jadranskom moru mogu samo sanjati”. “Samohrana sam majka i jedva preživljavam s mirovinom koju imam od pokojnog supruga, od nje uzdržavam i petero djece, tako da mislim da su mirovine svih nas umirovljenika sramota, pogotovo onih koji uz sve izdatke imaju i djecu u srednjim školama”. To su samo dva od brojnih svjedočenja koja su upućena Sindikatu umirovljenika Hrvatske tijekom prikupljanja potpisa za peticiju “Glasam protiv siromaštva starijih osoba“, krajem prošle godine. Tada je peticiju potpisalo 26.000 građana.

SIROMAŠNO JE 32 % STARIJIH OD 65

Siromaštvo starijih od 65 godina obuhvaća prosječno 15,8 posto te dobne skupine u 28 zemalja EU-a. Prva na ljestvici siromašnih staraca je Latvija (40,4 posto), zatim Bugarska (38,2 posto), te Hrvatska s gotovo 32 posto. “Nevjerojatno je da Hrvatska nije uvrštena u posljednju ljestvicu Eurostata o udjelu siromašnih starica i staraca u stanovništvu, jer tu brojku ovdašnja politička elita skriva. Hrvatski političari masovno prikrivaju i činjenicu da je već desetak domaćih ekonomista i nekoliko međunarodnih institucija, u odvojenim istraživanjima, utvrdilo kako je hrvatsko gospodarstvo u posljednja dva-tri desetljeća krivudalo, ali se nije pomaknulo s mjesta”, kaže Jasna A. Petrović.

10 %

siromašnih nemaju zahod, ili se on nalazi izvan objekta u kojem živi

15 %

u prosjeku su manje mirovine koje dobivaju žene u odnosu na one koje dobivaju muškarci

na dnu

STVARNA VRIJEDNOST HRVATSKIH MIROVINA NAJNIŽA U REGIJI

Možda ste propustili...

ZAŠTO OPET MORAMO STAVITI OVAJ NASLOV?

Trećinu kante za smeće čini bačena hrana

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AKO SE ŠTRAJK U ŠKOLAMA NASTAVI:

Izgubljene sate učenici će morati nadoknaditi

2

BOJNIK IZ ĐAKOVA O OKLOPNOM VOZILU U BEOGRADU

Tenkom kojim se hvale Delije uništili smo više od 30 srpskih vozila

3

BURNO NA SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

Penava: Nisu stečeni uvjeti za
uvođenje ćirilice u Vukovaru