Objavljeno 12. srpnja, 2016.
Filipu Mlinariću, mladom poljoprivredniku iz Kajgane, s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, kako on tvrdi, Agencija za plaćanje u poljoprivredi na jednoj je administrativnoj začkoljici srušila nadu u bolju budućnost na selu.
Naime, prema riječima mladog Mlinarića, on se javio na natječaj iz Mjere 6 za mlade poljoprivrednike gdje se mogu ostvariti nepovratne potpore i do 50.000 eura i kako tvrdi projekt mu je bio pozitivno ocijenjen, jer se poslovni plan pokazao održivim i da ima dovoljno sredstava za daljnji razvoj i dohodak gospodarstva.
“Nakon natječaja koji je završio lani u prosincu, neugodno me iznenadila obavijest Agencije za plaćanje da mi je projekt odbijen jer sam na Agronet podignuo osobnu iskaznicu kojoj je 22. prosinca 2015. isteklo njezino važenje, a projekt je potpuno završen i podnesen i uveden u sustav 23. prosinca 2015.”, kaže Mlinarić.
Filip Mlinarić obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) preuzeo je od oca, a na natječaj se javio za mlade poljoprivrednike s projektom razvoja govedarske proizvodnje. Posjeduje, kaže oko 100 ha poljoprivrednih površina koje se vrlo dobro mogu iskoristiti za proizvodnju voluminozne krme i pašnjake te se kroz savjetovanje sa stručnjacima odlučio na uspostavu proizvodnje teladi za tov na pašnjaku.
“Planirao sam sa sredstvima iz Mjere 6 od 50.000 eura kupiti rasplodne junice mesnih pasmina i početi s ovom proizvodnjom. U konačnici planirao sam da farma ima do 100 goveda za proizvodnju teladi, čime bi osigurao kvalitetno radno mjesto na gospodarstvu za sebe i svoju buduću obitelj, jer držim da što se tiče tog tržišta ono je u Hrvatskoj 'gladno' kvalitetne teladi za tov, jer danas uvozimo za tov godišnje oko 50.000 teladi”, naglašava Mlinarić.
Kako je trebala teći cijela procedura oko natječaja provjerili smo s konzultantskim tvrtkama, odnosno s njihovim stručnjacima. “Najveći broj natječaja koji se danas provode u RH omogućuje ispravke i dopune prijava u cilju da se što manje projekata odbacuje zbog administrativnih nedostataka, a da se gleda vrijednost projekta. Provedbena uredba Europske komisije br. 809/2014 od srpnja 2014. godine, korisnicima treba omogućiti da isprave ili prilagode očigledne pogreške sadržane u zahtjevu za potporu ili plaćanje i bilo kojoj pratećoj dokumentaciji koje nisu namjerno učinjene, a to je sve preneseno u hrvatski zakon i pravilnik. Isto tako valja istaknuti da Zakon o osobnoj iskaznici kaže “da ste počinili prekršaj i da se ne smijete koristiti osobnom iskaznicom ako u roku od 15 dana od isteka ne podnesete zahtjev za novom iskaznicom, što je Filip Mlinarić i učinio”, naveli su nam iz jedne konzultantske kuće koja je Mlinariću pomogla kod projekta.
Zdenka RUPČIĆ
Neujednačeni kriteriji
Iz zaključaka internog zapisnika Unutarnje revizije Agencije za plaćanje, koju imamo u posjedu, može se iščitati, između ostaloga, i da prilikom administrativne obrade zahtjeva za potporu ne primjenjuju ujednačene kriterije vezano uz provjeru kompletnosti i potpunosti dostavljene dokumentacije, odnosno u nekim slučajevima traži se dopuna, obrazloženje ili ispravak od korisnika, a u drugima ne, ili kroz zahtjeve za obrazloženje ili ispravak traži dopuna dokumentacije. Nakon svega mladi poljoprivrednik kaže da mu ostaje za nadati se da će odgovorni za provedbu mjera Programa ruralnog razvoja PRR ipak gledati korist projekta, a ne tražiti administrativne prepreke. Iz Agencije za plaćanje pak odgovaraju da ako “netko ima neispravan dokument, a što je u ovom slučaju koji se spominje, takav zahtijev se niti ne razmatra. Dokumentacija mora biti ispravna i potpuna, navode iz Agencije te dodaju kako je povećana financijska omotnica za Mjeru 6 da što više mladih dobije sredstva za razvoj svojih gospodarstava.