Novosti
MINISTARSTVO ĆE SLATI INSPEKCIJE

Sezonci rade kao moderni robovi
Objavljeno 11. srpnja, 2016.
Sezonski radnici rade i po 16 sati dnevno za 3000 kuna

Sezonsko zapošljavanje, odnosno uvjeti rada na Jadranu prate sve veći problemi, ali i sve manji interes za takav rad unatoč velikome broju nezaposlenih, posebice nakon otvaranja europskog tržišta rada za hrvatske radnike.

Iskustva dijela sezonskih radnika doista su zastrašujuća i ponižavajuća. I kako je, zapravo, moguće da u zemlji s milijun i pol radno sposobnih građana – poslodavcima nedostaje radnika? Odgovor je jednostavan, kada poslodavci na radnike budu gledali kao na vrijedne zaposlenike koji moraju biti pošteno financijski nagrađeni za svoj rad i odvojenost od obitelji - tada radnika neće nedostajati. Jer, dio onih koji u ovome trenutku rade u sezoni na Jadranu zapravo nisu u radnom, već u robovlasničkom odnosu u kojemu netko iskorištava njihov očaj i besparicu kako bi radili 12 ili 16 sati dnevno, sedam dana u tjednu za 3000 ili 4000 kuna.

Otvoreno tržište rada

Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava, svjestan je navoda sezonaca kako sezonski rad u Hrvatskoj znači tri mjeseca rintanja bez slobodnog dana, uz desetosatno radno vrijeme, za prosječnu plaću od jedva 4000 kuna i odlaska Slavonaca na rad u druge zemlje EU-a umjesto na Jadran. O tome je progovorio i u Sindikalnoj akciji, glasilu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koji se zauzima za bolje uvjete rada sezonskih radnika.

- Nakon ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska, sukladno slobodi kretanja radnika, ne može zabraniti niti ograničiti zapošljavanje hrvatskih radnika u državama članicama. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava će uz pomoć Inspektorata rada uložiti maksimalne napore kako bi se što bolje zaštitili radnici od nezakonitoga prekovremenoga rada i neisplate ugovorene plaće. Mišljenja smo kako je poslodavcima kvalitetna radna snaga jedan od najvažnijih uvjeta uspješnoga poslovanja te da tromjesečni sezonci mogu samo djelomično nadomjestiti kvalitetu stalno zaposlenih sezonaca. Kako bi odgovorili na potrebe ključnih poslodavaca, pokrenut je projekt “Veza – Vaš partner za zapošljavanje HZZ“, u kojemu su definirane aktivnosti prema ključnim poslodavcima. U sklopu tog projekta izdvojeni su ključni poslodavci i za svakoga je određen savjetnik. Nakon uspostave ovakvoga načina rada savjetnici su uspostavili kontakte s ključnim poslodavcima iz djelatnosti hotelijerstva i turizma, definirali svoje potrebe te je Zavod pojačao aktivnosti selekcije, odabira i upućivanja adekvatnih kandidata - ističe Bebić.

Menadžeri u HZZ-u

Usporedno, Zavod organizira aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja nezaposlenih osoba za temeljna zanimanja u turizmu (kuhara, pomoćnih kuhara, konobara, sobarica, wellness terapeuta i sl.). No što poslodavci i radnici konkretno dobivaju činjenicom da su velike tvrtke koje traže radnike u turizmu dobile svoga menadžera u HZZ-u?

- Poslodavci žele fleksibilan javni zavod u zadovoljavanju svojih potreba za radnicima, a Zavodu je cilj osigurati poslodavcima jednostavno rješavanje njihovih potreba bez formalnih administrativnih zapreka. Poslodavcima se uvođenjem savjetnika za ključne poslodavce osigurava kontakt samo s jednom osobom unutar HZZ-a koja pruža potrebne usluge i rješava teškoće s kojima se poslodavac susreće. Na taj se način skraćuje vrijeme potrebno za pružanje usluge, pa je sam pristup manje formalan. Uvođenjem savjetnika za ključne poslodavce skraćuje se proces od trenutka iskazane potrebe za radnicima od strane poslodavaca do zapošljavanja nezaposlene osobe. U konačnici to dovodi do brže aktivacije i uključivanja nezaposlenih osoba na tržište rada - kaže pomoćnik ministrice.

Eduard SOUDIL

Eduard Andrić

predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske

Sezonce izrabljuju maksimalno

“U pravilu, u tvrtkama u kojima imamo sklopljene kolektivne ugovore, radnici trebaju sve dobivati sukladno odredbama kolektivnih ugovora. Problem su naknade koje su stavljene kao mogućnost te ih poslodavci isplaćuju nakon isteka ugovora sezoncima, tako da ih sezonci ne dobiju. Tamo gdje nema kontrole, nema sindikata, poslodavci ne poštuju zakon i iskorištavaju sezonce. Ide se do te mjere da s njima sklapaju ugovore o radu na mjesec dana, a ako se zbog nečega pobune, ugovor im se ne produžuje. U pogledu smještaja situacija je šarolika. U pravilu, samo veliki imaju donekle adekvatan smještaj, dok je ostalo ispod svake razine. Većina sezonaca mora poslodavcu nadoknađivati za smještaj i hranu. Njihove prosječne plaće su 3500 do 4500 kuna neto. To bi trebala biti plaća za redovno radno vrijeme, no svima im se izbjegava dati slobodan dan, a problem su i dnevne pauze”, kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Zlatica Štulić

predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske

RAD NA ODREĐENO VRIJEME U SEZONI JE OPRAVDAN

“U trgovini se najviše zapošljava na određeno vrijeme, što je, u sezoni, opravdano. Ljeti postoji povećana potreba za radnom snagom. Ali pod tim opravdanim zapošljavanjem često se skrivaju prikrivene potrebe koje nisu u skladu sa zakonom. STH uvijek ističe kako ugovor na određeno vrijeme mora biti sklopljen u skladu sa zakonom – vremenski ograničen i s objektivnim razlogom. U pravilu, ljudi s kontinenta dobrovoljno se javljaju za rad na moru dva-tri mjeseca. Dijelu radnika osigurava se smještaj i dobiju naknadu za odvojeni život iz koje namiruju troškove smještaja. Radnici u sezoni odrađuju veliki broj sati, a nakon njezina završetka rade kraće. Nismo imali potrebe za velikim nadzorom inspekcija jer smo od naših sindikalnih povjerenika dobivali informacije o postupanju sukladnom dogovoru poslodavca i sindikata. Najveći problem radnika koji rade u sezonskim područjima je ostvarivanje određenih prava poput korištenja godišnjih odmora”, napominje Zlatica Štulić.

iskorištavanje

TAMO GDJE NEMA KONTROLE KRŠI SE ZAKON

Možda ste propustili...