Objavljeno 7. srpnja, 2016.
Ljudi se jednostavno boje. Boje se toga da ne bi ostali bez posla
Vezani članci
“SLUČAJ BOSO”
Da je mobing uistinu “zlo koje se raširilo” svjedoči podatak da u Hrvatskoj svakog dana u prosjeku tri osobe zatraže pomoć zbog zlostavljanja na radnom mjestu. Podatak je to Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobinga iza koje je 12 godina iskustva u borbi protiv te pojave.
U 2015. godini toj se udruzi obratilo 1305 osoba tražeći savjet i pomoć. U tristotinjak slučajeva, utvrđeno je, nije se radilo o mobingu.
– Ali velika brojka od tisuću ljudi gdje je bilo elemenata diskriminacije, zlostavljanja, šikaniranja i ponižavanja... upozorava nas da je siva brojka zasigurno veća – kazuju u Udruzi.
Primjer iz Slavonije
Predsjednica udruge Jadranka Apostolovski potvrdila nam je kako se o mobingu nerijetko šuti jer se žrtva u strahu od gubitka posla teško odlučuje zatražiti zaštitu svog dostojanstva.
– Ljudi se jednostavno boje. Boje se toga da ne bi ostali bez posla, da ne bi “stršali” u kolektivu i na njih se upiralo prstom. Naše tržište rada je vrlo malo, ljudi su opterećeni egzistencijalnim problemima, posebno vidimo probleme kod jednoroditeljskih obitelji gdje samohrani roditelji pretrpe svašta da bi prehranili djecu i onda radije trpe poniženja, ponižavajuće postupke i poslove nego da odu iz takve bolesne sredine – kaže Apostolovski.
Dodaje i da su analizama slučajeva osoba koje su se udruzi obratile primijetili kako oko 60 posto tih ljudi osjeća simptome depresije, no samo ih 20-ak posto zatraži liječničku pomoć zbog narušenog zdravlja.
– Svakoj osobi koja se nama obrati savjetujemo da iskoristi pravni put, obrati se poslodavcu s pritužbom u kojoj će navesti što joj to kao osobi, radniku ugrožava dostojanstvo, čast i ugled, a poslodavac je dužan sukladno Zakonu o radu svaku takvu prijavu ozbiljno razmotriti, i u roku od osam dana donijeti rješenje je li mobinga bilo, ili ne. Naša iskustva govore kako je sve više odgovornih poslodavaca koji, kada im se radnik obrati, postupe na taj način. Međutim, ono što nas brine jest učestalo ponavljanje toga da poslodavac ne miče zlostavljača, već redovito miče žrtvu šikaniranja i maltretiranja. Mislimo da se moramo baviti problemom, a ne posljedicom, oštrije kazniti zlostavljača jer je njegovo ponašanje nanijelo štetu zdravlju žrtve, a nikakve odštete ne mogu nadomjestiti trajno narušeno zdravlje kao što smo imali prilike nedavno vidjeti u medijima u slučaju jedne tvrtke u Slavoniji – navela je Apostolovski.
Napomenula je kako je od lipnja 2014. godine u Zakon o zaštiti zdravlja na radu unesen članak 51. koji obvezuje poslodavce da moraju voditi računa o stresu u njihovim radnim sredinama, što se najlakše može pratiti kroz bolovanja, te da moraju educirati radnike o posljedicama stresa.
– Odgovorni poslodavci to već primjenjuju, a to je ujedno i zaštita poslodavca pred zakonom – rekla je, dodajući da takvu “nultu toleranciju prema zlostavljanju” valja pozdraviti.
Mobing je najjači oblik radnog stresa, dodaje čelnica udruge, i osvrnuvši se na slučaj iz Slavonije, kaže da “žena koju smo gledali u medijima najvjerojatnije neće moći ništa drugo nego otići u invalidsku mirovinu.” Dodaje i kako sve takve situacije štete ne samo zdravlju pojedinca već i cijelom kolektivu nanoseći štetu i poslodavcu i društvu, trošak zdravstvenom i mirovinskom sustavu.
Dugotrajna bolovanja
Mobing se pojavljuje u različitim radnim sredinama, i u državnoj službi i u privatnom sektoru, no zanimljiv je omjer 47 prema 599 prijavitelja. Jadranka Apostolovski kaže da, prema iskustvu u radu s njihovim strankama, u 70 posto slučajeva uspiju dobiti sudsku zaštitu zbog mobinga, no ukupne podatke nemaju.
– To jest ohrabrujuće, no mislimo da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji odgovarajuća zakonska regulativa koja bi uredila područje zlostavljanja na radnom mjestu – rekla je, spomenuvši njihov projekt “Za radno mjesto bez mobinga” u cilju prevencije i jačanja pravne pomoći i znanja o mobingu u okviru kojeg je u suradnji s Pravnim fakultetom u Osijeku objavljen Priručnik o diskriminaciji i mobingu na radnom mjestu, prvi takve vrste u Hrvatskoj.
– Mislim da svatko želi zadovoljnog radnika, cijenjenog, koji kroz svoju kreativnost može postizati rezultate, a ne radnika koji će biti jadan u trpljenju i neće biti u stanju obavljati svoje radne zadatke – istaknula je Apostolovski. Dodaje kako zbog mobinga ljudi završavaju na dugotrajnim bolovanjima.
– Mi ih osnažujemo da donesu odluku, zauzmu se za sebe ili traže novo zaposlenje – kaže, i dodaje kako su među posljedicama mobinga depresija, panični napadi, prekomjerno uživanje sedativa... U Udruzi mobbing suočili su se, nažalost, i s jednim slučajem suicida zbog zlostavljanja na poslu.
Sanja BUTIGAN
KAZNE U HRVATSKOJ 120.000 KUNA, A U BRITANIJI 1,2 MILIJUNA EURA
U Udruzi mobbing navode i primjere kazni. “U Hrvatskoj je to znatno drugačije nego drugdje u EU-u, primjerice u Italiji, Velikoj Britaniji gdje se pazi na to da se čovjeku isplaćuje renta, a ne neka mizerna odšteta jer mu je uz zdravlje uništena i budućnost. Apostolovski navodi britanski slučaj otprije nekoliko godina gdje je sud dosudio 1,2 miljuna eura odštete zbog mobinga. U Hrvatskoj je, navela je, riječ o simboličnim iznosima, od 10.000 do najvećeg iznosa, koliko je to udruzi poznato - od 120.000 kuna.
JEDINSTVEN HRVATSKI PROJEKT
Priručnik o diskriminaciji i mobingu na radnom mjestu objavljen je u sklopu EU projekta “Pravo na rad bez mobinga”, a autor i urednik je izv. prof. dr. sc. Mario Vinković, s koautoricama doc. dr. sc. Snježanom Vasiljević i mr. sc. Iris Gović Penić. Na jednom mjestu svi su najvažniji aspekti, od vrsta i prepoznavanja mobinga, zakonske regulative i pravne prakse, do uputa o zaštiti ili dobivanju pravne pomoći. Priručnik detaljno opisuje što je mobing i u kakvim se oblicima pojavljuje, a razloženi su i njegovi uzroci. Priručnik se bavi i užim pravnim temama poput dokazivanja diskriminacije, sudskih sporova i slučajeva iz prakse, naknadama štete... Apostolovski je pojasnila kako je riječ o jedinstvenom hrvatskom projektu protiv mobinga kojim se prvi put fokus stavlja na prevenciju i osnaživanje pravnog sustava s namjerom da se problem rješava u korijenu.
prijave
SLUČAJEVA JE VIŠE U PRIVATNOM SEKTORU