Novosti
SPORO, ALI I SKUPO

Najsporiji internet u EU hrvatski građani plaćaju tri puta više nego Rumunji
Objavljeno 6. srpnja, 2016.

S 22,86 pretplata širokopojasnog interneta preko nepokretne mreže na 100 stanovnika u lipnju 2015. Hrvatska se nalazi na začelju liste zemalja EU-a, zajedno sa Slovačkom (22,68), Bugarskom (21,32), Rumunjskom (20,5) i Poljskom (18,79). Najveći broj pretplata na 100 stanovnika imale su Nizozemska (42,59) i Danska (42,22). Po broju pretplata širokopojasnog interneta preko pokretne mreže Hrvatska je znatno bolje rangirana. U tom je razdoblju bilo 68,14 pretplata na 100 stanovnika.

- Istovremeno, po cijenama paketa usluga Hrvatska je znatno iznad prosjeka EU-a. Naime, minimalna mjesečna cijena paketa koji uključuje internet brzine 30 do 100 Mbps, fiksni telefon i TV uslugu u Hrvatskoj je 60,41 euro (cijena korigirana za paritet kupovne moći). Prosjek EU-a iznosio je 43,45 eura. Najveće cijene zabilježene su u Portugalu (73,32 eura) i Irskoj (69,18 eura). S druge strane, značajno manje cijene od prosjeka bile su u Francuskoj (23,63 eura) i Poljskoj (24,95 eura). Ukupni prihod od internetskih usluga u prvom tromjesečju 2016. iznosio je 893,4 milijuna kuna i bio je 4,8 posto veći na međugodišnjoj razini, ističe se u analizi Ekonomskog instituta Zagreb.

Skupo i loše

Vrijedi podsjetiti da rezultati istraživanja tvrtke Akamai koja se bavi isporukom sadržaja korisnicima interneta diljem svijeta pokazuju da Hrvatska ima najsporiji internet u Europskoj uniji i treći najsporiji u cijeloj Europi. Akamai je zabilježio prosječnu brzinu 5,5 megabita u sekundi (mbps) za internetske korisnike iz Hrvatske. Samo Albanija i Crna Gora imaju sporiji internet od Hrvatske, a čak i korisnici iz Bosne i Hercegovine imaju brži pristup internetu. Po brzini interneta, Hrvatska je najbliža Italiji i Grčkoj, ali obje te države imaju prosječne brzine interneta iznad šest megabita po sekundi. Rumunjska i Bugarska imaju i daleko brži internet s prosječnim brzinama više nego dvostruko većim od hrvatskog. Bugarska ima prosječnu brzinu interneta od oko 12 mbps, a Rumunjska iznad 13 mbps.

Koliko spor internet plaćamo u Hrvatskoj najbolje će pokazati sljedeći podatak koji ujedno ilustrira da teleoperateri mogu ponuditi kvalitetnu i jeftinu uslugu ako to žele. Naime, prosječna cijena megabita u sekundi u jednoj Rumunjskoj je 0,71 dolar, dakle, za hrvatskih 5,5 mbps trebali bismo plaćati 26 kuna, a ne stotinjak kolika je cijena u nas. Vrijedi napomenuti da pojedini rumunjski operateri za 122 kune korisnicima nude brzinu od čak jedan gbps (1000 Mbps), dakle 180 puta bržu od prosječne hrvatske brzine za gotovo isti iznos.

Da bi se brzine interneta u Hrvatskoj povećale oni koji nam ga prodaju trebali bi uložiti u novu infrastrukturu, što im, dakako, ne odgovara.

10 mbps je maksimum

Na zahtjev za povećanje brzine interneta u Baranji iz HT-a odgovaraju: “Trenutno nema tehničkih mogućnosti za povećanje brzine. Turbo 10 opcija (deklariranih 10 mbps, a realnih 9 mbps. Standardna brzina je 4 mbps, a na Turbo 10 se nadoplaćuje 10 kuna, nap.a.) najveća je opcija koju trenutno možemo aktivirati, a vama je već aktivna. Možete nam se javiti za neko vrijeme pa ćemo ponovno provjeriti. Na poboljšanju infrastrukture intenzivno radimo te su zato svakim danom veće brzine dostupne sve većem broju korisnika”, kažu u HT-u. Kada će istok Hrvatske doći na red na to svakodnevno povećanje brzine korisnicima, naravno, ne daju konkretan odgovor.

U elektroničkim komunikacijskim uslugama prošle je godine zabilježeno intenzivnije korištenje širokopojasnog pristupa internetu te telefonskih usluga u pokretnoj mreži. Mjereno utrošenim gigabajtima, promet širokopojasnog interneta u 2015. povećao se za 26,6 posto. U istom je razdoblju utrošeno dva posto više minuta u pokretnoj mreži. Ukupan broj poslanih SMS poruka prošle je godine bio 9,3 posto manji nego 2014. Broj poslanih MMS poruka još je više smanjen – i to za 12,4 posto. U nepokretnoj je mreži u 2015. utrošeno čak 12,7 posto manje minuta u usporedbi s godinom prije.

Eduard SOUDIL
HT I VIP I DALJE VODEĆI

Sektor telekomunikacija u Hrvatskoj prošle je godine imao nešto lošije poslovne rezultate u odnosu na prethodnu godinu. Vidljivo je to iz analize poslovanja deset vodećih trgovačkih društava sektora. Njihovi ukupni prihodi kao i brutodobit smanjeni su, a većina njih je prošle godine smanjivala i broj zaposlenih. Prema podatcima za prvo tromjesečje ove godine, dva vodeća operatora (Hrvatski Telekom i VIPnet) poslovala su bolje nego u istom razdoblju lani. Prihodi Hrvatskog Telekoma iznosili su 1,67 milijardi kuna, što je porast od 3,4 posto na međugodišnjoj razini.

4.415.660 MOBITELA

Na kraju prošle godine broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži bio je 4.415.660. U strukturi korisnika pokretne mreže u prvom tromjesečju 2016. godine prevladavali su korisnici bez pretplatničkog odnosa - njih je 52,7 posto. Trend prijenosa brojeva u pokretnoj mreži nastavio je rasti i u prvom tromjesečju ove godine kada su prenesena ukupno 1.072.772 broja, što je 20,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Hrvatski Telekom i dalje je ostao vodeći operator u pokretnoj mreži s udjelom od 47,3 posto. Slijede ga VIPnet s udjelom od 35,4 posto i Tele2 sa 17,5 posto udjela. Istovremeno, u nepokretnoj je mreži preneseno 10,8 posto brojeva više, ukupno njih 1.251.016. HT je i dalje zadržao najveći udio tržišta, i to 57,3 posto.

12

milijardi kuna bili su prihodi deset vodećih trgovačkih društava u sektoru telekomunikacija u 2015.

Mia Biberović

izvršna urednica Netokracije

Zdrava konkurencijau korist korisnika

“Da bismo se mogli uspoređivati s Rumunjskom, treba prvo shvatiti zašto je tamošnji internet jedan od najbržih. Prema istraživanjima, u 2013. Temišvar je bio grad s najvećom brzinom "downloada" na svijetu! Za ovu specifičnu situaciju djelomično je odgovorna konkurencija među telekomima u Rumunjskoj, koja je nastala vrlo rano, čim je počela rasti potražnja za brzim internetom. Umjesto da je na "tron" zasjeo jedan telekom i određivao dinamiku širenja ponude interneta te cijene, uslugu su istodobno počeli nuditi mali operatori, koji su u početku bili zapravo lokalne mreže (LAN-ovi), namijenjeni susjedstvu ili za nekoliko gradskih četvrti. Kako je potražnja rasla, lokalne mreže počele su se komercijalizirati, a za brz i povoljan razvoj bila je važna i činjenica što svoju infrastrukturu, odnosno optičke kabele, nisu stavljali ispod zemlje, nego iznad glava korisnika - na zgrade, drveća, stupove... Možda je to narušilo izgled gradova, ali omogućilo je brz i povoljan internet. Tržište telekoma u Rumunjskoj od tada je vrlo dinamično, a trenutno stanje s cijenom i brzinama interneta pokazuje da je konkurencija među ponuđačima zapravo zdrava za krajnje korisnike,” kaže Mia Biberović.

Možda ste propustili...

POTRAGA ZA NESTALIMA - ISKAPANJA NA VUKOVARSKOM PODRUČJU

Posmrtni ostaci u Negoslavcima?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana