Vezani članci
OSLOBOĐENI ŠIŠLJAGIĆ I MAROLIN
Isplata poticaja, točnije njihovo smanjenje, mnoge je seljake digla na noge. Kako doznajemo, poticaji su isplaćeni s krajem lipnja, ali ne u očekivanim iznosima. Razlog – prva je godina obračuna prema Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i on se obavlja pojedinačno, nema više unificiranih iznosa, a novi obračuni toliko su složeni da od seljaka traže upis na studij matematike. Nezadovoljstvo opisuje reakcija Marija Patajca iz Podgorača.
– Lud zbunjenog! Dobio sam 440 kuna po hektaru za IAKS mjeru, prirodna ograničenja, i to prvi put, pa ne mogu uspoređivati s prijašnjim isplatama. A, rekli su da će biti 700 kuna. Ne znam zašto mi smanjuju ako je hektar – hektar. Kažu, navodno, za sve nas s više od 100 hektara ide smanjenje, no nitko od seljaka sa sigurnošću ništa ne može reći - kaže Patajac.
Nekomu više, nekomu manje
Čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić “svladao je gradivo” novog zamršenog izračuna, no, priznaje, trebalo mu je nekoliko dana.
– Pojašnjenje ne stane u dvije riječi. Koliko znam, poticaji su isplaćeni, ukupni iznosi su isti, ali pojedinačni nisu, no kada se zbroje i jedni i drugi, proizlazi da je to kao i lani. Netko je dobio 1600, a netko i 3000 kuna, no takav je model plaćanja, ovisno čime se tko bavi i što ima. To je ZPP, prva godina primjene takvih izračuna, 33 modela. Prvi put primjenjuje se vrijednost prava, a njegova prosječna vrijednost za RH za 2015. je 168 eura/ha. Jedno pravo vezano je uz 1 hektar i odatle se kreće u izračun čiji sustav treba shvatiti - kaže Brlošić.
Neke od stavki u izračunu su osnovno, pa zeleno, pa preraspodjelno plaćanje, pa različiti dodaci, dodatna, povijesna prava...
- Lani je poljoprivrednik dobio na ime poticaja oko 2300 kuna, a ove godine taj iznos je različit od korisnika do korisnika – od 1700 do 3000 kuna. Odnosno, rataru, koji nije mijenjao broj hektara, isplaćeno je oko 20 posto manje nego lani - kaže Brlošić.
Pojašnjenje smo potražili u Ministarstvu poljoprivrede, gdje potvrđuju da su potpore isplaćene do 30. lipnja, ali i novosti u njihovu izračunu.
- Za proizvodnu 2015. osigurano je u proračunu 253,8 milijuna kuna više namijenjenih poljoprivrednicima nego što je bilo za proizvodnu 2014. Zajedno s avansom, koji je za izravna plaćanja isplaćen krajem 2015. u iznosu od 750 milijuna kuna za proizvodnu 2015. godinu, osigurano je 3,4 milijarde kuna, koji su isplaćeni do 30. lipnja 2016. - kažu u Ministarstvu.
Složen izračun
- Zbog složenosti izračuna europski povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan produžio je rok do jeseni - ističe Brlošić pa proizlazi da se Hrvatska, s obzirom na isplatu u roku, dobro s tim i snašla, dok druge članice i dalje “kubure” s njim. Potvrđuju to i u timu tehničkog ministra Davora Romića, da Hrvatska neće platiti nikakve penale jer je Agencija za plaćanja (APPRRR) potporu isplatila u roku.
- Naglašavamo da je Europska komisija zbog prijelaza na novi sustav ZPP potpora i poteškoća s kojima se kod obračuna potpora suočavaju agencije za plaćanja, svakoj članici EU omogućila produljenje roka isplate i nakon 30. lipnja, ali RH to nije zatražila jer nije bilo potrebe zato što je APPRRR obračun izravnih plaćanja obavio na vrijeme. Štoviše, prvi put u povijesti isplate potpora isplaćen je predujam korisnicima u istoj proizvodnoj godini, a druga rata potpore počela je dva mjeseca ranije nego prethodnih godina. Iz EU blagajne za 2015. RH povlači ukupno dvije milijarde kuna samo za izravnu potporu.
Refundacije isplaćenog novca APPRRR s EK radi na mjesečnoj bazi, spuštaju loptu u Ministarstvu te dodaju kako je ove godine iz proračuna isplaćeno 32 posto od ukupnih sredstava za potpore, dok je lani iz proračuna isplaćeno 45 posto, tj. povukli smo 529 milijuna kuna više iz EU fondova.
- Svake sljedeće godine omjer izvora sredstava povećavat će se u korist EU fondova - kažu u Ministarstvu.
Novi model
Pojašnjavaju da je razlika u odnosu na proizvodnu 2014. novi model izravnih plaćanja koji se sada prvi put primjenjuje u praksi, a definiralo ga je Ministarstvo za mandata bivšeg ministra Tihomira Jakovine.
- Nacionalni model izravnih plaćanja RH je bila dužna dostaviti EK-u do 1. kolovoza 2014., što je i učinila. Model izravnih plaćanja potvrdila je vlada 23. srpnja 2014., a ugrađen je i u Zakon o poljoprivredi koji je na snagu stupio u ožujku 2015. i pripadajući Pravilnik o izravnim plaćanjima. Novi model izravnih potpora nastao je kao posljedica primjene ZPP-a u ovom programskom razdoblju i primjenjuje ga cijela EU. Sve zemlje imaju više ili manje problema s njegovom primjenom jer on iziskuje potpuno nove izračune, softvere i metodologiju. Ipak, sve članice imale su mogućnost, unutar zadanih okvira, samostalno kreirati omjere potpora pojedinim sektorima sukladno svojim specifičnim proizvodnjama kao i mogućnost odabira modela pravednije raspodjele potpora između korisnika s višom i nižom vrijednosti prava na plaćanja u odnosu na prosječnu nacionalnu vrijednost koja je za RH 168 eura po hektaru - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Suzana ŽUPAN
UZ DODATKE MOGUĆE OSTVARITI I VIŠE OD 10.000 KUNA PO HEKTARU
Predsjednik HPK Matija Brlošić kaže kako je uz različite dodatke kao što su dodatak za mladog poljoprivrednika, za proteinske uvjete, dodatak po grlu, dodatak za primjerice šećernu repu, za ekološku proizvodnju, ekstenzivnu ekoproizvodnju i drugo, poslože li se svi elementi, moguće ostvariti i više od 10.000 kuna poticaja po hektaru. “Primjerice, može se dogoditi da je višegodišnji nasad u ekološkoj proizvodnji, da se nalazi u brdskom terenu, da je vlasnik mladi poljoprivrednik koji i za to ima dodatak”, navodi Brlošić. Nije nimalo nevažno, dodaje, da se euro računa prema srednjem tečaju Europske banke zadnjeg dana u rujnu 2015. koji je u tom trenutku bio 7,6445 kuna, što je povoljno. “Jer da se uzima trenutni tečaj eura - bilo bi to manje novca”, kaže čelnik Komore.
Mato Mlinarić
predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka
SELJACI SU ZAKINUTI ZA 200 MILIJUNA KUNA POTICAJA
- Agencija za plaćanje prema našim izvorima, a i prema reakcijama poljoprivrednika s terena, nije na vrijeme isplatila sredstva, odnosno do 30. lipnja novac nije sjeo na njihove račune. Riječ je o oko 200 milijuna kuna, a Agencija i dalje radi obrade i obavlja izračune i plaćanja prema proizvođačima i nakon toga roka. Nije samo problem u kašnjenju isplate sredstava koji će, bar prema njihovu obećanju, biti napravljen u sljedećem tjednu nego je problem u refundaciji novca iz EU blagajne. Hrvatska za sve isplate do 30. lipnja ima pravo zatražiti refundaciju iz poljoprivrednih EU fondova, a budući da isplata nije završena, a nije tražena prolongacija isplate naši poljoprivrednici neće ovih 200 milijuna dobiti iz EU proračuna. Ova šteta je za nas golema... Hvaliti se da je Ministarstvo poljoprivrede ili Agencija osigurala više od 253 milijuna kuna je podcjenjivanje seljaka. Ako njih pitate, nećete naći onoga tko je dobio više novca nego prošle godine, pa neka ministar objasni tko je dobio te novac. Z.R.
HOĆE LI NETKO ODGOVARATI
Hrvatski Pravilnik o provedbi izravne potpore u poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja jednako kao i Članak 75. EU direktive 1306/13 jasno kaže koji je krajnji rok isplate potpora. “Plaćanja u okviru programa potpore i mjere iz članka 68. stavka 2. izvršavaju se u razdoblju od 1. prosinca do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.” U odgovoru Ministarstva vidi se da nisu tražili produljenje roka za isplatu, a očito je i s terena kao i iz izvora u Agenciji da se isplate nisu završile u roku. “Šteta bi mogla biti 200 milijuna kuna, koliko navodno nije isplaćeno u roku zbog nemogućnosti refundacije sredstava koja nisu plaćena u roku”, kažu nam neki poljoprivrednici koji su usput postavili i pitanje: “Hoće li ikad u Hrvatskoj netko odgovarati za svoju nesposobnost”? Z.R.